gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mimoìlazīm, 3. l. mn. mimoìlazē, imp. mimoìlazi, aor. mimoìlazih, imperf. mimoìlažāh, prid. r. mimoìlazio, prid. t. mimoìlažen〉 1. prolaziti iza ili oko čega, prolaziti okolnim putom [~ jezero; ~ kuću; ~ prepreke na putu] 2. pren. a. činiti sve što se može kako se ne bi dogodilo što neugodno ili neželjeno [~ opasnosti] b. događati se bez koga [Mimoilaze me svi važniji događaji.] • mimoìlaziti se 〈povr.〉 idući u suprotnim smjerovima prolaziti jedno pokraj drugoga ne dotičući se [Brodovi su se mimoilazili.]; vidski paranjak: mimoići