Rezultati pretraživanja za: odjuriti

  • odjúriti

    gl. svrš. neprijel. prez. 1. l. jd. òdjūrīm, 3. l. mn. òdjūrē, imp. odjúri, aor. odjúrih, prid. r. odjúrio 1. jureći napustiti određeno mjesto [~ iz kuće; ~ sa sastanka] 2. jureći dospjeti s jednoga na drugo mjesto, jureći dospjeti kamo [~ u kuću; ~ na sastanak]; ant. dojuriti

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga