Rezultati pretraživanja za: sjati

  • sjȁti

    gl. nesvrš. neprijel. prez. 1. l. jd. sjȃm/sjájem, 3. l. mn. sjàjū/sjájē, imp. sjȃj/sjáji, aor. sjȁh, imperf. sjȃh, prid. r. sjȁo 1. odašiljati svjetlost [Sunce sja.; Zvijezda sja na nebu.]; sin. (sijati), svijetliti 2. zračiti svjetlošću ili sjajem, biti pun sjaja [Na stolu sja srebrno i zlatno posuđe.; Na vratu joj sja zlatni lančić.]; sin. blistati, presijavati se, sjajiti 3. pren. zračiti sjajem i isticati se zbog vanjske ili unutarnje ljepote, dobrote ili kakve druge pozitivne osobine [~ od sreće; Igrač sja u svojoj momčadi.]; sin. blistati pren. • sjȁti se povr. zračiti svjetlošću ili sjajem, biti pun sjaja [Na stolu se sja srebrno i zlatno posuđe.; Na vratu joj se sja zlatni lančić.]; sin. blistati se v. pod blistati, presijavati se, sjajiti se v. pod sjajiti

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga