gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. zàpadām, 3. l. mn. zàpadajū, imp. zàpadāj, aor. zàpadah, imperf. zàpadāh, prid. r. zàpadao〉 1. 〈neprijel.〉 a. 〈3. l.〉 nestajati krećući se u silaznoj putanji (o Suncu); sin. zalaziti b. 〈3. l.〉 padati u većoj količini i zadržavati se na zemlji [Snijeg zapada svake godine.] c. dolaziti u težak, bezizlazan položaj [Stalno zapada u probleme.; ~ u neprilike; ~ u nevolje] 2. 〈prijel.; 3. l.〉 postajati čijim vlasništvom [Uvijek me zapada veći dio.]; sin. dopadati, pripadati vidski paranjak: zapasti