im. ž. 〈G frùlē, D frȕli, A frȕlu; mn. N frȕle, G frúlā〉 folk., glazb. puhaće narodno drveno glazbalo, šuplja drvena cijev s rupicama koje se pri sviranju zatvaraju i otvaraju prstima; sin. svirala

im. m. 〈G fruláša, V frȕlāšu; mn. N fruláši, G frulášā〉 glazbenik koji svira frulu

im. ž. 〈G frulàšicē; mn. N frulàšice, G frulàšīcā〉 glazbenica koja svira frulu

prid. 〈G frulàšičina; ž. frulàšičina, s. frulàšičino〉 koji pripada frulašici

oznaka za stopu

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. fȕćkām, 3. l. mn. fȕćkajū, imp. fȕćkāj, aor. fȕćkah, imperf. fȕćkāh, prid. r. fȕćkao, prid. t. fȕćkān〉 razg. v. zviždati

gl. svrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. fȕćnēm, 3. l. mn. fȕćnū, imp. fȕćni, aor. fȕćnuh, prid. r. fȕćnuo, prid. t. fȕćnūt〉 razg. v. zazviždati

im. ž. 〈G fúgē, DL fúgi; mn. N fúge, G fúgā〉 glazb. polifoni oblik prisutan u svim baroknim glazbenim vrstama, razvija se iz jedne teme koja se po određenim načelima razrađuje po svim dionicama

usk. 1. izriče negodovanje [Fuj, sram te bilo!] 2. izriče gađenje [Fuj, ovo mi jelo nije dobro!]; sin. bljak žarg.

im. ž. 〈G fùksijē; mn. N fùksije, G fȕksījā〉 bot. rod ukrasnih biljaka američkoga podrijetla s visećim cvjetovima

im. m. 〈G fulerína〉 kem. alotropni oblik ugljika

im. m. 〈G fundamentàlista, V fundamentàlistu; mn. N fundamentàlisti, G fundamentàlīstā〉 sljedbenik fundamentalizma

im. ž. 〈G fundamentàlisticē; mn. N fundamentàlistice, G fundamentàlistīcā〉 sljedbenica fundamentalizma

prid. 〈G fundamentàlističina; ž. fundamentàlističina, s. fundamentàlističino〉 koji pripada fundamentalistici

prid. 〈G fundamentalìstičkōg(a); ž. fundamentalìstičkā, s. fundamentalìstičkō〉 koji se odnosi na fundamentaliste i fundamentalizam

im. m. 〈G fundamentalìzma〉 ukupnost nazora koji su temelj kojega učenja, ideologije ili vjere

im. m. 〈G fungicída; mn. N fungicídi, G fungicídā〉 farm. kemijsko sredstvo za suzbijanje gljivičnih bolesti u zaštiti bilja, medicini i veterini

im. ž. 〈G fùnkcijē; mn. N fùnkcije, G fȕnkcījā〉 1. v. položaj 2. biol. rad organa ili cijeloga organizma [tjelesne funkcije; mentalne funkcije] 3. mat. postupak kojim se članovima x jednoga skupa brojeva ili točaka pridružuju članovi f (x) drugoga skupa brojeva ili točaka ♦ biti u funkciji 1. služiti svojoj svrsi ili namjeni 2. raditi, biti aktivan; staviti u funkciju što pokrenuti što

prid. 〈G fȕnkcionālna; odr. fȕnkcionālnī, G fȕnkcionālnōg(a); ž. fȕnkcionālna, s. fȕnkcionālno; komp. funkcionàlnijī〉 koji ispunja određenu funkciju ili svrhu [~ namještaj]; ant. nefunkcionalan

prid. 〈G fȕnkcionālnōg(a); ž. fȕnkcionālnā, s. fȕnkcionālnō〉 koji se odnosi na kakvu funkciju [~ stil]

im. ž. 〈G funkcionálnosti, I funkcionálnošću/funkcionálnosti〉 svojstvo onoga što je funkcionalno; ant. nefunkcionalnost

im. s. 〈G funkcionírānja〉 v. aktivnost, djelovanje

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. funkciònīrām, 3. l. mn. funkcionírajū, imp. funkciònīrāj, aor. funkcionírah, imperf. funkciònīrāh, prid. r. funkcionírao〉 1. v. djelovati 2. v. raditi

im. m. 〈G furníra, I furnírom; mn. N furníri, G furnírā〉 tanak list plemenitoga drveta, služi za oblaganje vanjskih dijelova namještaja

im. m. 〈G futúra, I futúrom〉 gram. opće buduće glagolsko vrijeme ◇ ~ prvi buduće glagolsko vrijeme koje se tvori od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti i infinitiva; ~ drugi/egzaktni predbuduće glagolsko vrijeme koje se tvori od svršenoga prezenta pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog

im. m. 〈G futùrista, V futùristu; mn. N futùristi, G futùrīstā〉 sljedbenik futurizma

im. ž. 〈G futùristicē; mn. N futùristice, G futùristīcā〉 sljedbenica futurizma

prid. 〈G futùrističina; ž. futùrističina, s. futùrističino〉 koji pripada futuristici

prid. 〈G futurìstičkōg(a); ž. futurìstičkā, s. futurìstičkō〉 koji se odnosi na futuriste i futurizam [~ neboder]

im. m. 〈G futurìzma〉 umj. umjetnički pravac nastao u Italiji početkom 20. stoljeća kojemu je svojstven prekid s umjetničkom tradicijom i koji slavi pobjedu tehnologije nad prirodom

prid. 〈G fùtūrskōg(a); ž. fùtūrskā, s. fùtūrskō〉 koji se odnosi na futur [~ nastavci]