im. s. 〈neskl.〉 petnaesto slovo hrvatske abecede

im. m. 〈neskl.〉 mekonepčani zaporni šumni bezvučni suglasnik

()prij. 〈D〉 1. označuje da tko ili što ima kakav cilj [vratiti se k roditeljima] 2. označuje da je tko ili što usmjereno kakvu cilju [okrenuti se ka kući]; sin. prema, put poet.

oznaka za kelvin

im. ž. 〈G kabàlē〉 1. rel. mistični nauk u judaizmu zasnovan na tumačenju brojčanih odnosa nekih starozavjetnih tekstova 2. pren. proricanje budućnosti na temelju brojaka, slova, snova i slično

im. ž. 〈G kabànicē; mn. N kabànice, G kabànīcā〉 nepromočivi ogrtač, plašt koji štiti od kiše i vjetra [kišna ~] ♦ okretati kabanicu 〈prema vjetru〉 mijenjati uvjerenja (stavove ili ponašanje) prema prilikama, biti prevrtljiv; krojiti kabanicu komu odlučivati o čijoj sudbini

im. m. 〈G kàbla; mn. N kàblovi/kàbli, G kȁblōvā/kabálā〉 drvena ili kovinska posuda za vodu ♦ lije (pada, pljušti) kao iz kabla pljusak je, jako kiši

im. m. 〈G kabarèa; mn. N kabarèi, G kabaréā〉 kaz. malo građansko kazalište sa zabavnim i kritičkim sadržajem; sin. (kabaret)

im. m. 〈G kabarèta; mn. N kabarèti, G kabarétā〉 v. kabare

im. m. 〈G kábela; mn. N kábeli, G kábēlā〉 1. čvrsto debelo uže izrađeno od spletenih čeličnih žica 2. tehn. električni vod sastavljen od nekoliko međusobno izoliranih vodiča

im. ž. 〈G kabínē; mn. N kabíne, G kabínā〉 manja prostorija različitih namjena, može biti zasebna ili odvojeni dio većega prostora [brodska ~; telefonska ~]

im. m. 〈G kabinéta; mn. N kabinéti, G kabinétā〉 manja radna prostorija namijenjena određenoj djelatnosti [kemijski ~]

prid. 〈G kabìnētskōg(a); ž. kabìnētskā, s. kabìnētskō〉 1. koji se odnosi na kabinet [kabinetska nastava] 2. pren. koji nije utemeljen na praksi

im. 〈G kȁblića; mn. N kȁblići, G kȁblīćā〉 um. mali kabao

im. ž. 〈G kàcigē, DL kàcigi; mn. N kàcige, G kȁcīgā〉 štitnik koji štiti glavu od udaraca, padova, eksplozija, metaka i sl.; sin. (šljem)

gl. nesvrš. prijel. → kvačiti

im. m. 〈G kaćúna; mn. N kaćúni, G kaćúnā〉 bot. divlja orhideja, trajna zeljasta tropska jednosupnica s gomoljem koja se zbog neobičnih cvjetova uzgaja i kao ukrasna biljka

pril. 1. uvodi pitanje o vremenu, u koje vrijeme [Kad ćeš doći?] 2. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim objektnim rečenicama, uvodi neizravno pitanje [Znamo ~ ćeš doći.; Reci mi ~ ćeš doći.] 3. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim subjektnim rečenicama, uvodi neizravno pitanje [Zna se ~ ćeš doći.] 4. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim vremenskim rečenicama, uvodi vremensku surečenicu a. uvodi vremensku surečenicu u zavisnosloženoj rečenici, izriče da se radnja zavisne surečenice zbiva istodobno s radnjom glavne surečenice [Smeta mi glazba ~ učim.]; sin. dok b. izriče da radnja zavisne surečenice prethodi radnji glavne surečenice [Učit ću ~ dođem kući.] 5. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim uzročnim rečenicama, uvodi uzročnu surečenicu [Mora da si bolestan ~ si tako blijed.]; sin. čim, dok razg. 6. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim pogodbenim rečenicama, uvodi moguću pogodbenu surečenicu [Kad bismo imali vremena, došli bismo.] 7. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim dopusnim rečenicama, uvodi moguću dopusnu surečenicu [Kad bi želio, došao bi na sastanak.]; sin. kada ◇ bilo ~ / ~ bilo / ~ god / ma ~ svejedno u koje vrijeme [Dođi bilo ~ / ~ bilo / ~ god / ma ~.]; ~... i uvodi moguću dopusnu surečenicu u zavisnosloženoj rečenici [Kad bi i bio umoran, došao bi na sastanak]; sin. ako … i v. pod ako; ~... i... ipak ima vezničku funkciju u zavisnosloženim mogućim dopusnim rečenicama [Kad bi i bio umoran, ipak bi došao na sastanak.]; sin. ako... i... ipak v. pod ako; kao ~ uvodi poredbenu surečenicu u zavisnosloženoj rečenici [Bili smo veseli kao ~ idemo na izlet.]; nego ~ uvodi poredbenu surečenicu u zavisnosloženoj rečenici (uz obvezatan komparativ u glavnoj surečenici) [Bili smo veseliji nego ~ smo prošli put išli na izlet.]

im. ž. 〈G kádē; mn. N káde, G kádā〉 veliko korito za kupanje

pril., usp. kad

im. m. 〈G kádra, I kádrom〉 stručno osoblje [nastavni ~]

im. m. 〈G kȁdra, I kȁdrom; mn. N kȁdrovi, G kȁdrōvā〉 1. prostor koji snima filmska kamera [Ušao je u ~] 2. prizor koji je snimljen bez prekida rada kamere [Sve se dogodilo u jednome kadru.]

prid. 〈neskl.〉 v. sposoban

im. m. 〈G kadéta, V kȁdēte; mn. N kadéti, G kadétā〉 1. vojn. polaznik vojne škole za dočasnike i časnike 2. sp. sportaš koji ima od 14 do 16 godina

im. ž. 〈G kadètkinjē; mn. N kadètkinje, G kadètkīnjā〉 1. vojn. polaznica vojne škole za dočasnike i časnike 2. sp. sportašica koja ima od 14 do 16 godina

pril. neredovito i rijetko, koji put; sin. gdjekad, kadšto, katkad, ( nekad, ponekad), tu i tamo v. pod tu

im. ž. 〈G kadìficē; mn. N kadìfice, G kadìfīcā〉 bot. 1. jednogodišnja grmolika ukrasna biljka američkoga ili afričkoga podrijetla 2. žuti ili narančasti cvijet istoimene biljke

im. m. 〈G kàdijē; mn. N kàdije, G kȁdījā〉 pov. sudac koji donosi presude u skladu s islamskim propisima i zakonima

im. m. 〈G kadìluka; mn. N kadìluci, G kadìlūkā〉 pov. upravno-teritorijalna jedinica veličine kotara u Osmanskome Carstvu

im. ž. 〈G kadiònicē; mn. N kadiònice, G kadiònīcā〉 rel. posuda koja u bogoslužju služi za paljenje tamjana i kađenje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. kȃdīm, 3. l. mn. kȃdē, imp. kádi, aor. kádih, imperf. kȃđāh, prid. r. kádio, prid. t. kȃđen〉 mahati kadionicom i širiti miris i dim [~ tamjanom]

pril. neredovito i rijetko, koji put; sin. gdjekad, kadgod, katkad, nekad, ponekad, tu i tamo v. pod tu

pril. prije ili poslije, u neodređenome trenutku, ali sigurno [To će se ~ dogoditi.]

im. ž. 〈G kàduljē〉 bot. 1. višegodišnja niska grmovita ljekovita biljka malih ljubičastih cvjetova ugodna mirisa iz porodice usnača [livadna ~; ljekovita ~; med od kadulje] 2. dugački ovalni listići istoimene biljke koji se upotrebljavaju kao čaj i začin 3. mali ljubičasti cvijet ili cvjetovi istoimene biljke; sin. (žalfija)

im. s. 〈G káđēnja〉 širenje ugodna mirisa i dima paljenjem mirisne tvari

im. m. 〈G kafíća; mn. N kafíći, G kafíćā〉 razg. ugostiteljski objekt, mjesto na kojemu se poslužuje kava i piće

im. m. 〈G kȁjāka; mn. N kȁjāci, G kȁjākā〉 1. eskimski čamac za ribolov 2. sp. a. sportski čamac za natjecanje na mirnim i brzim vodama b. 〈jd.〉 sportska disciplina, veslanje u istoimenim čamcima

im. m. 〈G kajakáša, V kȁjakāšu; mn. N kajkáši, G kajakášā〉 osoba koja se bavi veslanjem u kajaku

im. ž. 〈G kajakàšicē; mn. N kajkàšice, G kajakàšīcā〉 žena koja se bavi veslanjem u kajaku

prid. 〈G kajakàšičina; ž. kajakàšičina, s. kajakàšičino〉 koji pripada kajakašici

im. s. 〈G kajakáštva〉 sp. sport na mirnim i divljim vodama u kajacima i kanuima

im. s. 〈G kȁjānja〉 osjećaj ili izražavanje žalosti zbog lošega djela ili propusta; sin. žaljenje

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. kȁjēm se, 3. l. mn. kȁjū se, imp. kȃj se, aor. kȁjah se, imperf. kȁjāh se, prid. r. kȁjao se〉 osjećati ili izražavati žaljenje zbog lošega djela ili propusta [~ zbog grubih riječi]; sin. žaliti

im. ž. 〈G kȃjdē; mn. N kȃjde, G kȃjdā/kȃjdī〉 zast. v. nota

im. ž. 〈G kàjdānkē, DL kàjdānci; mn. N kàjdānke, G kàjdānkā/kàjdānkī〉 bilježnica s crtovljem za unošenje nota

im. ž. 〈G kȁjganē; mn. N kȁjgane, G kȁjgānā〉 tučena pržena jaja

im. m. 〈G kájkāvca, V kájkāvče; mn. N kájkāvci, G kájkavācā〉 osoba koja govori kajkavskim narječjem [turopoljski ~]

prid. 〈G kàjkāvčeva; ž. kàjkāvčeva, s. kàjkāvčevo〉 koji pripada kajkavcu