novotvòrina

im. ž. G novotvòrinē; mn. N novotvòrine, G novotvòrīnā ono što je novo, što je nedavno stvoreno

novovjèkōvnī

prid. G novovjèkōvnōg(a); ž. novovjèkōvnā, s. novovjèkōvnō koji se odnosi na novi vijek; ant. starovjekovni

novozávjetnī

prid. G novozávjetnōg(a); ž. novozávjetnā, s. novozávjetnō koji se odnosi na Novi zavjet; ant. starozavjetni

nȍzdrva

im. ž. G nȍzdrvē; mn. N nȍzdrve, G nȍzdr̄ zool. jedan od dvaju otvora na početku nosne šupljine u životinja

nȏž

im. m. G nóža; mn. N nóževi, G nóžēvā oštar kovinski predmet koji se upotrebljava za rezanje i kao hladno oružje [kirurški ~; kuhinjski ~; lovački ~] ♦ dočekati na ~ koga, što neprijateljski dočekati koga, što, napasti koga, što; ići pod ~ ići na operaciju; posvađati se na ~ strašno se posvađati; staviti komu ~ pod grlo prisiliti koga da učini što, dovesti koga u težak (bezizlazan) položaj; zabiti komu ~ u leđa izdati koga, podmuklo napasti koga

nòžica

im. ž. G nòžicē; mn. N nòžice, G nȍžīcā 1. um. mala noga 2. dio na kojemu stoji kakva sprava, uređaj i sl.  čeljusne nožice zool. drugi par udova na glavopršnjaku u paučnjaka koji imaju oblik nogu, na njihovu završetku može biti par štipaljka, osjetilo za dodir, pomoćni organi za parenje; sin. čeljusne noge v. pod noga; lažne nožice zool. dio tijela nekih organizama koji im služi za kretanje

nȍžnī

prid. G nȍžnōg(a); ž. nȍžnā, s. nȍžnō koji se odnosi na nogu [~ prst]

npr.

kratica za na primjer

nùdist

im. m. G nùdista, V nùdistu; mn. N nùdisti, G nȕdīstā osoba koja se kupa i sunča bez odjeće

nùdistica

im. ž. G nùdisticē; mn. N nùdistice, G nùdistīcā žena koja se kupa i sunča bez odjeće

nùdističin

prid. G nùdističina; ž. nùdističina, s. nùdističino koji pripada nudistici

nudìstičkī

prid. G nudìstičkōg(a); ž. nudìstičkā, s. nudìstičkō koji se odnosi na nudiste i nudizam [nudistička plaža]

nȕditi

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. nȕdīm, 3. l. mn. nȕ, imp. nȕdi, aor. nȕdih, imperf. nȕđāh, prid. r. nȕdio, prid. t. nȕđen 1. nagovarati koga da što uzme [~ pićem; ~ jelom] 2. davati komu kakvu ponudu [~ brak; ~ posao; ~ svoje usluge; ~ robu na prodaju] • nȕditi se povr. predlagati komu da prihvati čije usluge [~ se u službu]

nudìzam

im. m. G nudìzma kupanje i sunčanje bez odjeće

nȕđēnje

im. s. G nȕđēnja proces u kojemu se komu što nudi

nȗjan

prid. G nújna; odr. nȗjnī, G nȗjnōg(a); ž. nújna, s. nȗjno 1. koji je tužan i potišten [nujna osoba] 2. koji odražava tugu i potištenost [nujno raspoloženje]; sin. melankoličan, sjetan

nuklèārka

im. ž. G nuklèārkē, DL nuklèārki; mn. N nuklèārke, G nuklèārkā/nuklèārkī razg. nuklearna elektrana [~ u Krškom]

nȕkleārnī

prid. G nȕkleārnōg(a); ž. nȕkleārnā, s. nȕkleārnō koji se odnosi na atomsku jezgru

nuklèīn

im. m. G nukleína; mn. N nukleíni, G nukleínā kem. složena bjelančevina koja se sastoji od nukleinske kiseline i jednostavnih bjelančevina, važan sastojak biljnoga i životinjskoga tkiva

nuklèīnskī

prid. G nuklèīnskōg(a); ž. nuklèīnskā, s. nuklèīnskō koji se odnosi na nukleine ili nukleoproteine

nuklèōn

im. m. G nukleóna; mn. N nukleóni, G nukleónā fiz., kem. čestice atomske jezgre, protoni i neutroni

nuklèōnskī

prid. G nuklèōnskōg(a); ž. nuklèōnskā, s. nuklèōnskō koji se odnosi na nukleone

nukleoprotèīn

im. m. G nukleoproteína; mn. N nukleoproteíni, G nukleoproteínā biol., kem. bjelančevina na koju je vezana nukleinska kiselina

nȕla

im. ž. G nȕ; mn. N nȕle, G nȗ v. ništica ♦ biti ravan nuli biti bezvrijedan; krenuti (početi) od nule (ništice) početi raditi što bez prethodne pripreme, upustiti se u posao bez osnovnih sredstava; svesti što na nulu učiniti što neznatnim (malenim, nemogućim), ukinuti što

nȕltī

red. br. G nȕltōg(a); ž. nȕltā, s. nȕltō 1. koji je prije prvoga [~ sat] 2. koji se odnosi na nulu [~ morfem]

nȗltočka

im. ž. G nȗltočkē, DL nȗltočki; mn. N nȗltočke, G nȗltočākā/nȗltōčkā/nȗltočkī mat. točka u kojoj je vrijednost funkcije jednaka nuli

numerácija

im. ž. G numerácijē v. obrojčavanje, obrojčivanje

numèričkī

prid. G numèričkōg(a); ž. numèričkā, s. numèričkō v. brojčani

numerírānje

im. s. G numerírānja v. obrojčavanje, obrojčivanje

numerírati

gl. dvov. prijel. prez. 1. l. jd. numèrīrām, 3. l. mn. numerírajū, imp. numèrīrāj, aor. numerírah, imperf. numèrīrāh, prid. r. numerírao, prid. t. numèrīrān 1. v. obrojčavati, obrojčivati 2. v. obrojčiti

nȗncij

im. m. G nȗncija; mn. N nȗnciji, G nȗncījā 1. jd. naslov diplomatskoga predstavnika pape ili Svete Stolice [apostolski ~] 2. osoba s istoimenim naslovom

nusprostòrija

im. ž. G nusprostòrijē; mn. N nusprostòrije, G nusprostòrījā pomoćna prostorija, ostava, podrum ili zahod

nȕtārnjī

prid. G nȕtārnjēg(ā); ž. nȕtārnjā, s. nȕtārnjē 1. v. unutarnji 2. pren. koji je u nutrini, unutrašnjemu čovjekovu svijetu

nutriciònist

im. m. G nutriciònista, V nutriciònistu; mn. N nutriciònisti, G nutriciònīstā osoba koja se bavi nutricionizmom

nutriciònistica

im. ž. G nutriciònisticē; mn. N nutriciònistice, G nutriciònistīcā žena koja se bavi nutricionizmom

nutriciònističin

prid. G nutriciònističina; ž. nutriciònističina, s. nutriciònističino koji pripada nutricionistici

nutricionìstičkī

prid. G nutricionìstičkōg(a); ž. nutricionìstičkā, s. nutricionìstičkō koji se odnosi na nutricioniste i nutricionizam [~ savjeti]

nutricionìzam

im. m. G nutricionìzma znanost o ljudskoj prehrani

nùtrija

im. ž. G nùtrijē; mn. N nùtrije, G nȕtrījā glodavac biljožder iz porodice činčila smeđe dlake i veoma duga repa prilagođen životu u vodi i na kopnu, krzno mu je veoma cijenjeno

nutrìna

im. ž. G nutrìnē; mn. N nutrìne, G nutrínā unutrašnji čovjekov svijet [osjećati u svojoj nutrini]

nȕžda

im. ž. G nȕždē; mn. N nȕžde, G nȗždā 1. prijeka potreba [u slučaju nužde] 2. nedostatak osnovnih materijalnih sredstava [pomoći komu u nuždi]  mala ~ pražnjenje mokraćnoga mjehura; velika ~ izlučivanje nepotrebnih sastojaka iz crijeva

nȕždan

prid. G nȕžna; odr. nȕžnī, G nȕžnōg(a); ž. nȕžna, s. nȕžno; komp. nùžnijī 1. koji je prijeko potreban, bez kojega se ne može [nužne stvari]; sin. (neophodan) 2. koji se ne može izbjeći [~ gubitak; nužni troškovi] 3. koji nije veći od onoga koji je potreban da bi se postigao cilj [nužna obrana]

nȕžničkī

prid. G nȕžničkōg(a); ž. nȕžničkā, s. nȕžničkō koji se odnosi na nužnik [nužnička školjka]; sin. zahodski

nȕžnīk

im. m. G nȕžnīkā; mn. N nȕžnīci, G nȕžnīkā sanitarna prostorija u kojoj se obavlja nužda; sin. zahod

nȕžno

pril. komp. nùžnijē 1. prijeko potrebno, tako da se bez toga ne može [Nužno treba svaku kunu.] 2. tako da se ne može izbjeći [To će ~ izazvati njegovu reakciju.]

nȕžnōst

im. ž. G nȕžnosti, I nȕžnošću/nȕžnosti 1. svojstvo onoga što je prijeko potrebno, bez čega se ne može; sin. (neophodnost) 2. svojstvo onoga što se ne može izbjeći

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga