prid. 〈G svràbljiva; odr. svràbljivī, G svràbljivōg(a); ž. svràbljiva, s. svràbljivo〉 koji boluje od svraba; sin. (šugav)

im. m. 〈G svráčka; mn. N svráčci, G svrȃčākā〉 zool. 1. 〈mn.〉 porodica malih ptica, selica i pjevica crne, bijele ili smeđe boje snažna oštra kljuna koja se hrani kukcima i sitnim životinjama 2. pripadnik istoimene porodice

im. ž. 〈G svrȁkē, DL svrȁki; mn. N svrȁke, G svrȃkā〉 zool. ptica iz porodice vrana duga tijela crne boje zelenkastoga ili plavoga odsjaja s bijelim gornjim dijelom krila i trbuhom te s dugim crnim repom i kljunom

im. s. 〈G svrȁtīšta; mn. N svrȁtīšta, G svrȁtīštā〉 mjesto na kojemu se može prespavati [Na putu smo pronašli ~ za jednu noć.]; sin. (konačište), prenoćište

im. m. 〈G svŕbeža, I svŕbežom〉 med. neugodan tjelesni osjet na koži ili sluznici koji izaziva potrebu za češanjem

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 3. l. jd. svr̀bī, 3. l. mn. svr̀bē, aor. 3. l. jd. svȑbje, imperf. 3. l. jd. svr̀bljāše, prid. r. m. svr̀bio, ž. svr̀bjela, s. svr̀bjelo, mn. svr̀bjeli〉 biti područjem na kojemu se osjeća neugodan osjet koji izaziva potrebu za češanjem (o dijelovima tijela) [Svrbi ga ruka.]

im. s. 〈G svȑdla; mn. N svȑdla, G svȑdālā/svȓdlā〉 alat za bušenje rupa pri obradbi gradiva

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svr̀gāvām, 3. l. mn. svrgávajū, imp. svr̀gāvāj, aor. svrgávah, imperf. svr̀gāvāh, prid. r. svrgávao, prid. t. svr̀gāvān〉 prisilno uklanjati s vlasti ili položaja [~ kralja]; sin. rušiti pren.; vidski parnjak: svrgnuti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svȑgnēm, 3. l. mn. svȑgnū, imp. svȑgni, aor. svȑgnuh, prid. r. svȑgnuo, prid. t. svȑgnūt〉 prisilno ukloniti s vlasti ili položaja [~ kralja]; sin. srušiti pren.; vidski parnjak: svrgavati

im. ž. 〈G svȑhē, DL svȑsi; mn. N svȑhe, G svȓhā〉 razlog zbog kojega što postoji ili se radi [~ života; ~ učenja]; sin. smisao ♦ biti sam sebi svrhom nemati cilja, biti samo formalno u uporabi

prid. 〈G svrhòvita; odr. svrhòvitī, G svrhòvitōg(a); ž. svrhòvita, s. svrhòvito; komp. svrhovìtijī〉 koji ima kakvu svrhu, koji vodi kakvu cilju [~ pristup rješavanju problema]; sin. (svrsishodan); ant. nesvrhovit

im. ž. 〈G svrhòvitosti, I svrhòvitošću/svrhòvitosti〉 svojstvo onoga što je svrhovito; sin. (svrsishodnost); ant. nesvrhovitost

prid. 〈G svȑsishodna; odr. svȑsishodnī, G svȑsishodnōg(a); ž. svȑsishodna, s. svȑsishodno; komp. svrsishòdnijī〉 v. svrhovit

im. ž. 〈G svȑsishodnosti, I svȑsishodnošću/svȑsishodnosti〉 v. svrhovitost

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svr̀stām, 3. l. mn. svr̀stajū, imp. svr̀stāj, aor. svr̀stah, prid. r. svr̀stao, prid. t. svȑstān〉 rasporediti u vrste prema kakvu svojstvu [~ biljke po rodovima i vrstama; ~ đake po razredima; ~ igrače po visini]; sin. razvrstati • svr̀stati se 〈povr.〉 1. stupiti u red prema određenomu kriteriju [~ se u vrstu po visini]; sin. razvrstati se v. pod razvrstati 2. ući u kakvu skupinu, postati članom kakve skupine [~ se među razvijene države]; vidski paranjak: svrstavati

im. s. 〈G svrstávānja〉 1. raspoređivanje u vrste prema kakvu svojstvu; sin. razvrstavanje 2. stupanje u red prema određenome kriteriju; sin. razvrstavanje 3. stavljanje na čiju stranu

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svr̀stāvām, 3. l. mn. svrstávajū, imp. svr̀stāvāj, aor. svrstávah, imperf. svr̀stāvāh, prid. r. svrstávao, prid. t. svr̀stāvān〉 raspoređivati u vrste prema kakvu svojstvu [~ biljke po rodovima i vrstama; ~ đake po razredima; ~ igrače po visini]; sin. razvrstavati • svrstávati se 〈povr.〉 1. stupati u red prema određenomu kriteriju [~ se u vrstu po visini]; sin. razvrstavati se v. pod razvrstavati 2. stavljati se na čiju stranu [~ se među razvijene države]; vidski paranjak: svrstati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svr̀šāvām, 3. l. mn. svršávajū, imp. svr̀šāvāj, aor. svršávah, imperf. svr̀šāvāh, prid. r. svršávao, prid. t. svr̀šāvān〉 dovoditi što do kraja, obavljati što do kraja [~ posao; ~ predavanje; ~ razgovor; ~ učenje]; sin. dovršavati, završavati; ant. počinjati, začinjati zast., započinjati; vidski parnjak: svršiti

prid. 〈G svȓšena; odr. svȓšenī, G svȓšenōg(a); ž. svȓšena, s. svȓšeno〉 1. kojemu je radnja završila, koji više ne traje [~ posao]; ant. nesvršen 2. koji je završio kakvo školovanje [svršeni student]; ant. nesvršen 3. gram. 〈odr.〉 koji izriče radnju koja je završila [svršeni glagol]; sin. (perfektivni); ant. (imperfektivni), nesvršeni v. pod nesvršen

im. ž. 〈G svȓšenosti, I svȓšenošću/svȓšenosti〉 gram. gramatička kategorija kojom se izriče da je glagolska radnja završila; sin. (perfektivnost); ant. (imperfektivnost), nesvršenost

im. m. 〈G svršétka; mn. N svršétci, G svr̀šētākā〉 1. ono čime što završava, posljednji dio čega, točka u kojoj što završava [~ dana; sretan ~] 2. vremenska granica nakon koje što prestaje [~ rata] 3. prostorna granica iza koje se što više ne prostire [~ puta] 4. prestanak postojanja [~ života]; sin. nestanak; ant. nastanak, postanak, rođenje, začetak pren.; sin. (konac²), kraj, završetak; ant. početak

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svȓšīm, 3. l. mn. svȓšē, imp. svŕši, aor. svŕših, prid. r. svŕšio, prid. t. svȓšen〉 učiniti što do kraja [~ posao; ~ predavanje; ~ razgovor; ~ učenje]; sin. dovršiti, završiti; ant. početi, započeti; vidski parnjak: svršavati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. svúčem, 3. l. mn. svúkū, imp. svúci, aor. svúkoh, prid. r. m. svȗkao, ž. svúkla, s. svȗklo, mn. svȗkli, prid. t. svùčen〉 ukloniti s koga (o odjevnome predmetu) [~ hlače; ~ odijelo] • svȗći (se) 〈prijel.〉 ukloniti s koga odjeću [~ dijete; ~ se prije spavanja]; sin. razodjenuti, skinuti; ant. obući, odjenuti; vidski paranjak: svlačiti

pril. u svim smjerovima, na sve strane; sin. svuda, svukud; ant. nikud

pril., usp. svud

() pril. u svim smjerovima, na sve strane; sin. svud, svuda; ant. nikud

pokrata za sjeverozapad

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sprjèčāvām, 3. l. mn. sprječávajū, imp. sprjèčāvāj, aor. sprječávah, imperf. sprjèčāvāh, prid. r. sprječávao, prid. t. sprjèčāvān〉 činiti da se što ne dogodi, ne ostvari ili ne razvije [~ koga u njegovu naumu; ~ pobunu]; sin. (blokirati), priječiti; vidski parnjak: spriječiti

im. s. 〈G sprječávānja〉 1. činjenje da se što ne dogodi, ne ostvari ili ne razvije 2. zabranjivanje komu da učini što