prid. 〈G lijȇričārova; ž. lijȇričārova, s. lijȇričārovo〉 usp. lijeričarev

im. m. 〈G lijȇsa, L lijésu; mn. N ljȅsovi, G ljȅsōvā〉 sanduk, obično od drva, u koji se polaže pokojnikovo tijelo; sin. škrinja

im. ž. 〈G lijéskē, DL lijéski; mn. N lijéske, G lijȇsākā/lijéskā/lijéskī〉 bot. listopadni drvenasti grm koji se uzgaja radi ploda s jestivom jezgrom; sin. lješnjak razg.

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. lijȇćēm, 3. l. mn. lijȇćū, imp. lijéći, aor. lijétah, imperf. lijȇtāh, prid. r. lijétao〉 letjeti amo-tamo, s jednoga mjesta na drugo

im. m. 〈G lijévka; mn. N lijévci, G lijȇvākā〉 pomagalo sužena dna s pomoću kojega se tekućina ulijeva u posudu s uskim grlom

im. s. 〈G lijévānja〉 1. puštanje čega da teče u mlazu 2. oblikovanje rastopljene kovine, voska i sl. 3. pren. jako padanje (o kiši)

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. lijȇvām, 3. l. mn. lijévajū, imp. lijȇvāj, aor. lijévah, imperf. lijȇvāh, prid. r. lijévao, prid. t. lijȇvān〉 1. 〈prijel.〉 a. puštati da što teče u mlazu [~ vodu]; sin. liti b. oblikovati rastopljenu kovinu, vosak i sl. [~ brončani kip; ~ željezo] 2. 〈neprijel. 〉 〈3. l.〉 pren. jako padati (o kiši) [Kiša lijeva.]; sin. liti

prid. 〈G lijȇvōg(a); ž. lijȇvā, s. lijȇvō〉 koji je na strani na kojoj je ljudsko srce [lijeva ruka; ~ zavoj]; ant. desni

pril. 1. s lijeve strane [Lijevo je cesta.]; sin. slijeva; ant. zdesna 2. na lijevu stranu [Skreni ~.]; sin. nalijevo; ant. nadesno; ant. desno ♦ 〈i〉 ~ i desno posvuda, na sve strane

im. m. 〈G lȋka, L líku; mn. N lȉkovi, G lȉkōvā〉 1. crte koje oblikuju tijelo ili oblik u kojemu se što pojavljuje 2. knjiž. osoba u književnome djelu ili nositelj scenske radnje s moralnim, misaonim i osjećajnim osobinama [glavni ~; izmišljeni ~; sporedni ~; stvarni ~] 3. mat. dio ravnine omeđen crtama [geometrijski ~]

im. m. 〈G likéra, I likérom; mn. N likéri, G likérā〉 alkoholno piće koje sadržava šećer, organske boje, voćne sokove i dr.

im. m. 〈G lȉkōvca; mn. N lȉkōvci, G lȉkovācā〉 bot. grmolika biljka kožastih kopljastih listova i mirisnih raznobojnih cvjetova [obični ~]

im. s. 〈G lȉkovānja〉 pokazivanje zadovoljstva zbog uspjeha ili pobjede

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. lȉkujēm, 3. l. mn. lȉkujū, imp. lȉkūj, aor. lȉkovah, imperf. lȉkovāh, prid. r. lȉkovao〉 pokazivati zadovoljstvo zbog uspjeha ili pobjede

prid. 〈G lìkōvnōg(a); ž. lìkōvnā, s. lìkōvnō〉 koji se odnosi na ono što se izražava likom, obično na crtanje, slikanje ili izradbu skulptura [likovna umjetnost; ~ odgoj; likovna škola]

im. ž. 〈G likvídē; mn. N likvíde, G likvídā〉 v. tekućnik

im. m. 〈G likvóra, I likvórom〉 med. tekućina koja ispunja moždane komore i prostor između moždanih ovojnica i površine mozga

prid. 〈neskl.〉 razg. v. svijetloljubičast

im. m. 〈G lìma; mn. N lìmovi, G lȉmōvā〉 tanka kovinska ploča [brončani ~; krovni ~]

im. m. 〈G lȉmāra, V lȉmāru/lȉmāre; mn. N lȉmāri, G lȉmārā〉 obrtnik koji obrađuje lim i izrađuje proizvode od lima

prid. 〈G lȉmāreva; ž. lȉmāreva, G lȉmārevo〉 koji pripada limaru; sin. limarov

im. ž. 〈G lȉmaricē; mn. N lȉmarice, G lȉmarīcā〉 obrtnica koja obrađuje lim i izrađuje proizvode od lima

prid. 〈G lȉmaričina; ž. lȉmaričina, s. lȉmaričino〉 koji pripada limarici

im. ž. 〈G limàrijē〉 1. limarska radionica 2. razg. limeni odvodni žljebovi i oluci

prid. 〈G lȉmārova; ž. lȉmārova, G lȉmārovo〉 usp. limarev

prid. 〈G lȉmārskōg(a); ž. lȉmārskā, G lȉmārskō〉 koji se odnosi na limare

prid. 〈G lìmena; odr. lìmenī, G lìmenōg(a); ž. lìmena, s. lìmeno〉 koji je od lima [limena cijev; limeni krov; limeno glazbalo]

prid. 〈G lìmenōg(a); ž. lìmenā, s. lìmenō〉 koji se odnosi na lim [limena glazba]

im. ž. 〈G lìmēnkē, DL lìmēnci; mn. N lìmēnke, G lìmēnkā/lìmēnkī〉 1. posuda od lima 2. v. konzerva

im. m. 〈G lȋmesa; mn. N lȋmesi, G lȋmēsā〉 pov. stražarnicama, utvrdama, nasipom ili zidom utvrđena granica Rimskoga Carstva na Rajni i Dunavu koja je služila za obranu od barbara

im. ž. 〈G lȋmfē〉 med. tjelesna tekućina u međuprostorima stanica koja prenosi bjelančevine, masne tvari i obrambene tvari u tjelesna tkiva

prid. 〈G lȋmfnōg(a); ž. lȋmfnā, s. lȋmfnō〉 koji se odnosi na limfu [limfne žile; ~ čvorići; ~ kanali]

im. m. 〈G limfocíta; mn. N limfocíti, G limfocítā〉 med. leukocit koji proizvodi protutijela ili sudjeluje u odbacivanju stranoga tijela

im. m. 〈G lȉmūna; mn. N lȉmūni, G lȉmūnā〉 bot. 1. vazdazelena suptropska voćka okruglasta žuta ploda 2. okruglast mesnat kiseo žut plod istoimene voćke ♦ iscijeđen kao ~ iscrpljen, veoma umoran; žut kao ~ jako žut, nezdrave boje lica

im. ž. 〈G limunádē; mn. N limunáde, G limunádā〉 osvježavajuće piće od limunova soka

im. ž. 〈G limùnikē, DL limùniki; mn. N limùnike, G limùnīkā〉 bot. 1. vazdazelena suptropska voćka velika okruglasta žutoga ili narančastoga ploda 2. velik okruglast mesnati kiseli žuti ili narančasti plod istoimene voćke; sin. grejp

prid. 〈G lȉmūnova; ž. lȉmūnova, s. lȉmūnovo〉 koji pripada limunu [~ list; ~ plod]

prid. 〈G lȉmūnskōg(a); ž. lȉmūnskā, s. lȉmūnskō〉 koji se odnosi na limun [limunska kiselina]

im. ž. 〈G limuzínē; mn. N limuzíne, G limuzínā〉 velik i skup osobni automobil sa zatvorenim krovom

im. m. 〈G lȉnča〉 1. nezakonito javno smaknuće 2. pren. javni napadi i osuda [medijski ~]

im. m. 〈G línđa〉 folk. narodni ples iz južne Dalmacije i Donje Hercegovine koji se pleše uz svirku na lijerici

prid. 〈G lȉneārnōg(a); ž. lȉneārnā, s. lȉneārnō〉 1. koji se odnosi na crtu i pravac 2. koji se ravnomjerno povećava ili smanjuje

im. m. 〈G lìngvista, V lìngvistu; mn. N lìngvisti, G lȉngvīstā〉 stručnjak koji se bavi lingvistikom; sin. jezikoslovac

im. ž. 〈G lìngvisticē; mn. N lìngvistice, G lìngvistīcā〉 stručnjakinja koja se bavi lingvistikom; sin. jezikoslovka

prid. 〈G lìngvističina; ž. lìngvističina, s. lìngvističino〉 koji pripada lingvistici; sin. jezikoslovkin

prid. 〈G lingvìstičkōg(a); ž. lingvìstičkā, s. lingvìstičkō〉 koji se odnosi na lingviste i lingvistiku; sin. jezikoslovni

im. ž. 〈G lingvìstikē, DL lingvìstici〉 opća znanost o jeziku, proučavanje jezičnih pojava u najširemu smislu; sin. jezikoslovlje

prid. 〈G lìngvistova; ž. lìngvistova, s. lìngvistovo〉 koji pripada lingvistu; sin. jezikoslovčev