im. ž. 〈G línijē; mn. N línije, G línījā〉 1. v. crta 2. v. vod¹ 3. redoviti prometni put [brodska ~; zrakoplovna ~] 4. v. stas 5. vojn. bojni položaj [prva ~ fronte] ◇ ~ života udubljenje na dlanu prema kojemu se predviđa dužina života i neki prijelomni trenutci; telefonska ~ komunikacijski vod kojim se prenosi telefonski signal; vruća ~ telefonska veza za brzo uspostavljanje komunikacije za nužnu potrebu ♦ držati (čuvati) liniju nastojati zadržati vitkost; ~ manjega otpora lakši put (način); u krajnjoj liniji konačno, napokon, na kraju

im. m. 〈G lȉnka; mn. N lȉnkovi, G lȉnkōvā〉 v. poveznica

im. m. 〈G linolèuma〉 plastična oplata za podove, zidove, pokućstvo i sl.

prid. 〈G linolèumskōg(a); ž. linolèumskā, s. linolèumskō〉 koji se odnosi na linoleum [~ pod]

im. m. 〈G lȉnorēza; mn. N lȉnorēzi, G lȉnorēzā〉 grafička tehnika u kojoj se crtež urezuje u linoleumske ploče i otiskuje na papir

im. m. 〈G linjáka; mn. N linjáci, G linjákā〉 zool. slatkovodna riba zelenkastih leđa

im. s. 〈G lìnjānja〉 biol. mijenjanje dlake u životinja [jesensko ~]

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 3. l. jd. lìnjā se, 3. l. mn. lìnjajū se, aor. 3. l. jd. lȉnjā se, imperf. 3. l. jd. lìnjāše se, prid. r. lìnjao se〉 gubiti dlaku [Pas se linja.]

im. ž. 〈G lȉpē; mn. N lȉpe, G lȋpā〉 1. bot. listopadno drvo bujne krošnje koje cvate žutim cvatom jaka, slatkasta mirisa [srebrnasta ~] 2. žuti cvat istoimenoga drveta od kojega se pravi čaj 3. stoti dio kune

im. m. 〈G lȋpnja〉 šesti mjesec u kalendarskoj godini, mjesec između svibnja i srpnja

prid. 〈G lȋpanjskōg(a); ž. lȋpanjskā, s. lȋpanjskō〉 koji se odnosi na lipanj

im. m. 〈G lipicánca; mn. N lipicánci, G lipìcānācā〉 konj plemenite pasmine koji se uzgaja u Lipici

im. m. 〈G lipída; mn. N lipídi, G lipídā〉 kem. organska tvar koja se topi u otapalima za mast

im. m. 〈G lìpljana; mn. N lìpljani, G lȉpljānā〉 zool. riječna riba plavkastosivih ili plavozelenih leđa s grimiznom leđnom perajom

prid. 〈G lȉpova; ž. lȉpova, s. lȉpovo〉 1. koji pripada lipi [~ cvijet] 2. koji se odnosi na lipe [lipova šuma]

im. ž. 〈G lírē, D lȋri, A lȋru; mn. N lȋre, G lírā, DLI lírama〉 glazb. antičko trzalačko glazbalo slično gitari

im. ž. 〈G lìrikē, DL lìrici〉 knjiž. uz dramu i epiku, glavni književni rod koji obuhvaća djela koja u zgusnutoj, kratkoj formi izražava pjesnikova opažanja, misli i osjećaje; sin. lirsko pjesništvo v. pod pjesništvo

prid. 〈G lȋrskōg(a); ž. lȋrskā, s. lȋrskō〉 koji se odnosi na liriku [lirska pjesma]

im. ž. 〈G lȉsē; mn. N lȉse, G lȋsā〉 bijela pločica na ptičjoj glavi

im. m. 〈G lísca; mn. N lísci, G lȋsācā〉 1. mužjak lisice 2. pren. lukava, prepredena osoba [stari ~]; sin. prepredenjak

im. ž. 〈G lìsicē; mn. N lìsice, G lȉsīcā〉 zool. grabežljiva zvijer iz porodice pasa crvenkastosmeđe boje sa svijetlim trbuhom, duga i kitnjasta repa [crvena ~] ♦ lukav kao ~ veoma lukav

im. pl. t. ž. 〈G lìsičīnā〉 par kovinskih obruča kojima se vezuju ruke uhićenika

prid. 〈G lìsičjēg(a); ž. lìsičjā, s. lìsičjē〉 koji se odnosi na lisice

im. ž. 〈G lȉskē, DL lȉski; mn. N lȉske, G lȉsākā/lȋskā/lȉskī〉 zool. ptica močvarica crna perja s lisom na čelu, dobro pliva, a slabije leti [crna ~]

prid. 〈G lìsnata; odr. lìsnatī, G lìsnatōg(a); ž. lìsnata, s. lìsnato; komp. lisnàtijī〉 1. koji ima mnogo lišća [lisnato drvo] 2. koji je u obliku listova, koji se lista [lisnato tijesto]

prid. 〈G lȉsnōg(a); ž. lȉsnā, s. lȉsnō〉 koji se odnosi na list [lisna uš]

im. ž. 〈G lȉsnicē; mn. N lȉsnice, G lȉsnīcā〉 novčanik s više pretinaca

im. m. 〈G lȋsta, A lȋst/lȋsta, L lístu/lȋstu; mn. N lȉstovi, G lȉstōvā〉 1. bot. 〈A lȋst, L lístu〉 vegetativni zeleni plosnati organ biljaka stablašica koji stvara organske tvari s pomoću fotosinteze i isparavanja vodene pare [hrastov ~] 2. 〈A lȋst, L lístu〉 tanak komad čega [~ papira; ~ tijesta] 3. 〈A lȋst, L lístu〉 isprava kojom se što potvrđuje ili dokazuje [jamstveni ~; vlasnički ~] ◇ krsni ~ pismena potvrda o čijemu krštenju; rodni ~ pismena potvrda o čijemu rođenju; smrtni ~ pismena potvrda o čijoj smrti; sin. smrtovnica 4. 〈A lȋst, L lístu〉 redovito tiskano glasilo [dnevni ~; ilustrirani ~; tjedni ~]; sin. novine 5. zool. 〈A lȋsta, L lȋstu〉 plosnatica kojoj je polovica tijela na kojoj su smještene oči smeđe ili zelenkaste boje, a druga je polovica tijela bijele boje 6. zast. v. pismo ♦ drhtati (tresti se) kao ~ drhtati od hladnoće (straha); okrenuti drugi (novi) ~ (stranicu) započeti što novo (drugo), prekinuti sa starim navikama (ponašanjem)

im. m. 〈G lȋsta, A lȋst, L lístu; mn. N lȉstovi, G lȉstōvā〉 anat. stražnji dio potkoljenice ispunjen mišićnim tkivom

im. ž. 〈G lȉstē; mn. N lȉste, G lȋstā〉 v. popis ◇ crna ~ popis nepoželjnih ili nepoćudnih osoba; izborna ~ pol. popis kandidata koje birači biraju na izborima

im. m. 〈G lístka; mn. N lístci, G lȋstākā〉 um. mali list; sin. listić

im. s. 〈G lìstānja〉 1. okretanje listova 2. dobivanje lišća 3. razdvajanje u listove

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. lìstām, 3. l. mn. lìstajū, imp. lìstāj, aor. lìstah, imperf. lìstāh, prid. r. lìstao, prid. t. lȉstān〉 1. 〈prijel.〉 okretati listove [~ knjigu; ~ bilježnicu] 2. 〈neprijel.〉 dobivati lišće [Šuma lista.; Drvo lista.] • lìstati se 〈povr.〉 razdvajati se u listove [Tijesto se lista.]

im. m. 〈G lìstića; mn. N lìstići, G lȉstīćā〉 um. mali list; sin. listak ◇ glasački ~ tiskanica za glasovanje

prid. 〈G lìstićava; odr. lìstićavī, G lìstićavōg(a); ž. lìstićava, s. lìstićavo〉 koji ima listiće

im. ž. 〈G lìstinē; mn. N lìstine, G lȉstīnā〉 hist. stari spis pisan rukom s povijesnom vrijednošću [glagoljska ~]

im. m. 〈G listònošē, V lȉstonošo; mn. N listònoše, G listònōšā〉 zast. v. poštar

im. m. 〈G lȉstopāda〉 deseti mjesec u kalendarskoj godini, mjesec između rujna i studenoga

prid. 〈G lȉstopādnōg(a); ž. lȉstopādnā, s. lȉstopādnō〉 kojemu opada lišće, koji u određeno doba godine gubi lišće [listopadna šuma; listopadno drvo]; ant. vazdazelen

prid. 〈G lȉstopādskōg(a); ž. lȉstopādskā, s. lȉstopādskō〉 koji se odnosi na listopad [listopadska hladnoća]

im. m. 〈G lȉšaja; mn. N lȉšaji/lȉšajevi, G lȉšājā/lȉšajēvā〉 1. bot. simbiotska zajednica gljiva i alga koja djeluje kao jedinstven organizam [islandski ~] 2. med. dugotrajna kožna bolest s mrljama, plikovima ili osipom te svrbežom

im. s. 〈G lišávānja〉 oduzimanje, uskraćivanje komu kakva prava, nečega što mu pripada, ostavljanje koga bez čega

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. lìšāvām, 3. l. mn. lišávajū, imp. lìšāvāj, aor. lišávah, imperf. lìšāvāh, prid. r. lišávao, prid. t. lìšāvān〉 oduzimati, uskraćivati komu kakvo pravo, nešto što mu pripada, ostavljati koga bez čega; vidski parnjak: lišiti ( se)

im. s. 〈G líšca; mn. N líšca, G líšcā〉 um. malo lice

zb. im. s. 〈G lȋšća〉 skup listova

im. ž. 〈G lȋšenosti, I lȋšenošću/lȋšenosti〉 osobina onoga koji je lišen čega ili svojstvo onoga što je lišeno čega

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. lȋšīm, 3. l. mn. lȋšē, imp. líši, aor. líših, prid. r. líšio, prid. t. lȋšen〉 oduzeti, uskratiti komu kakvo pravo, nešto što mu pripada, ostaviti koga bez čega [~ ljudskih prava; ~ slobode]; vidski parnjak: lišavati ( se)

im. ž. 〈G litànījē; mn. N litànije, G litànījā〉 rel. duga naizmjenična, katkad pjevana molitva koja se sastoji od molba i odgovora