mijéna

im. ž. G mijénē; mn. N mijéne, G mijénā mijenjanje čega u što drugo ili drukčije  Mjesečeva ~ astr. promjena vidljivosti Mjeseca sa Zemlje koja je prouzročena Sunčevim osvjetljavanjem dijela Mjesečeve plohe

mijénjānje

im. s. G mijénjānja 1. promjena koga ili čega u što drugo ili drukčije; sin. (modificiranje) 2. umjesto jednoga uzimanje drugoga 3. davanje čega za što drugo

mijénjati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. mijȇnjām, 3. l. mn. mijénjajū, imp. mijȇnjāj, aor. mijénjah, imperf. mijȇnjāh, prid. r. mijénjao, prid. t. mijȇnjān 1. činiti što drukčijim [~ raspored sati]; sin. (modificirati) 2. umjesto jednoga uzimati drugo [~ čarape; ~ razred] • mijénjati se povr. 1. postajati drukčijim [Vrijeme se mijenja.] 2. davati komu što za što drugo [~ se za mjesto]

mijésiti

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. mijȇsīm, 3. l. mn. mijȇ, imp. mijési, aor. mijésih, imperf. mijȇšāh, prid. r. mijésio, prid. t. mijȇšen rukama gnječiti, oblikovati i postizati potrebnu strukturu koje mase [~ glinu; ~ tijesto]

mijéšalica

im. ž. G mijéšalicē; mn. N mijéšalice, G mijéšalīcā tehn. 1. stroj za miješanje [~ za beton] 2. mali kućanski uređaj za miješanje i usitnjavanje; sin. mikser razg.

mijéšānje

im. s. G mijéšānja 1. pravljenje kružnih pokreta žlicom ili miješalicom u posudi ispunjenoj čime 2. spajanje različitoga, stavljanje jednoga u drugo tako da postane nova, nedjeljiva cjelina 3. mijenjanje redoslijeda čega 4. zamjenjivanje čega čime drugim i pravljenje zbrke; sin. brkanje 5. druženje s drugim ili drukčijim ljudima 6. postajanje nezvanim sudionikom kakva događaja; sin. petljanje razg., ubacivanje, upletanje

mijéšati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. mijȇšām, 3. l. mn. mijéšajū, imp. mijȇšāj, aor. mijéšah, imperf. mijȇšāh, prid. r. mijéšao, prid. t. mijȇšān 1. žlicom ili miješalicom kružiti u posudi ispunjenoj čime [~ beton; ~ žgance] 2. spajati različito, stavljati jedno u drugo tako da postane nova, nedjeljiva cjelina [~ kavu s mlijekom; ~ pića; ~ vino s vodom] 3. mijenjati redoslijed čemu [~ karte] 4. zamjenjivati što čime drugim i praviti zbrku [~ pojmove]; sin. brkati • mijéšati se povr. 1. družiti se s drugim ili drukčijim ljudima [Ne miješaj se s njima!] 2. postajati nezvanim sudionikom kakva događaja [~ se u razgovor]; sin. petljati se razg., plesti se pren., razg. v. pod plesti, ubacivati se pren., razg. v. pod ubacivati, upletati se

mìkādo

im. m. G mìkāda igra koja se igra tankim dugačkim štapićima

mìkrōb

im. m. G mikróba; mn. N mikróbi, G mikróbā v. mikroorganizam

mikrobiològija

im. ž. G mikrobiològijē znanost koja proučava mikroorganizme

mikrobiòloškī

prid. G mikrobiòloškōg(a); ž. mikrobiòloškā, s. mikrobiòloškō koji se odnosi na mikrobiologiju

mikroelektrònika

im. ž. G mikroelektrònikē, DL mikroelektrònici grana elektronike koja se bavi razvojem i proizvodnjom minijaturnih sastavnica elektroničkih uređaja

mȉkrofōn

im. m. G mȉkrofōna; mn. N mȉkrofōni, G mȉkrofōnā tehn. uređaj za pojačavanje zvuka koji služi i kao dio uređaja za snimanje zvuka

mȉkrometar

im. m. G mȉkrometra, I mȉkrometrom; mn. N mȉkrometri, G mȉkrometārā fiz. mjerna jedinica za duljinu, milijunti dio metra (μm)

mikroorganìzam

im. m. G mikroorganìzma; mn. N mikroorganìzmi, G mikroorganìzāmā biol. mikroskopski sitan organizam; sin. (mikrob)

mikropíla

im. ž. G mikropílē; mn. N mikropíle, G mikropílā bot. otvor sjemenoga zametka na plodu biljke

mikropròcesor

im. m. G mikropròcesora, I mikropròcesorom; mn. N mikropròcesori, G mikropròcesōrā inform. silicijski čip koji sadržava središnji procesor

mȉkroskop

im. m. G mȉkroskopa; mn. N mȉkroskopi, G mȉkroskōpā tehn. optički uređaj za promatranje veoma sitnih predmeta ili živih bića koja se ne mogu vidjeti golim okom [svjetlosni ~]; sin. sitnozor zast.

mikroskopírati

gl. dvov. prijel./neprijel. prez. 1. l. jd. mikroskòpīrām, 3. l. mn. mikroskopírajū, imp. mikroskòpīrāj, aor. mikroskopírah, imperf. mikroskòpīrāh, prid. r. mikroskopírao, prid. t. mikroskòpīrān promotriti/promatrati što mikroskopom [~ bakterije]

mȉkroskopskī

prid. G mȉkroskopskōg(a); ž. mȉkroskopskā, s. mȉkroskopskō 1. koji se odnosi na mikroskop 2. koji se ne može gledati golim okom nego mikroskopom; ant. makroskopski

mȉkrosvijēt

im. m. G mȉkrosvijēta; mn. N mȉkrosvjetovi, G mȉkrosvjetōvā svijet koji nije vidljiv golim okom

mȉkrovāl

im. m. G mȉkrovāla; mn. N mȉkrovalovi, G mȉkrovalōvā fiz. elektromagnetski val male valne duljine (od jednoga milimetra do nekoliko decimetara)

mȉkrovālnī

prid. G mȉkrovālnōg(a); ž. mȉkrovālnā, s. mȉkrovālnō koji se odnosi na mikrovalove [mikrovalna pećnica]

mìkser

im. m. G mìksera, I mìkserom; mn. N mìkseri, G mȉksērā razg. v. miješalica

mìlēnij

im. m. G mìlēnija; mn. N mìlēniji, G mìlēnījā v. tisućljeće

milìjārda

im. ž. G milìjārdē, A milìjārdu; mn. N milìjārde, G milìjārdā/milìjārdī 1. skupina od milijardu članova [dvije milijarde kuna] 2. nedefinirana veoma velika količina [Šaljem ti milijardu pozdrava.; U tome gradu žive milijarde ljudi.]

milijàrdēr

im. m. G milijardéra, V mȉlijardēru; mn. N milijardéri, G milijardérā osoba čija imovina vrijedi milijarde, jako bogata osoba

milijàrdērka

im. ž. G milijàrdērkē, DL milijàrdērki; mn. N milijàrdērke, G milijàrdērkā/milijàrdērkī žena čija imovina vrijedi milijarde, jako bogata žena

milìjārditī

prid. G milìjārditōg(a); ž. milìjārditā, s. milìjārditō koji je iza devetsto devedeset devet milijuna devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devetoga, a prije milijardu prvoga; sin. (milijardni)

milìjārdnī

red. br. G milìjārdnōg(a); ž. milìjārdnā, s. milìjārdnō v. milijarditi

milìjārdu

glav. br. broj koji se obilježava s 1 000 000 000, za jedan veći od broja devetsto devedeset devet milijuna devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devet i za jedan manji od broja milijardu jedan

milìjūn

glav. br. broj koji se obilježava s 1 000 000, za jedan veći od broja devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devet i za jedan manji od broja milijun jedan

milìjūn

im. m. G milijúna; mn. N milijúni, G milijúnā 1. skupina od milijun članova [dva milijuna kuna; pet milijuna uzvanika] 2. nedefinirana velika količina [Šalje ti ~ pozdrava.; U tome gradu žive milijuni ljudi.] ♦ mali ~ velik broj (količina), veoma mnogo

milijùnāš

im. m. G milijunáša, V mȉlijunāšu; mn. N milijunáši, G milijunášā osoba čija imovina vrijedi milijune, bogata osoba [višestruki ~] ♦ vladati se (trošiti itd.) kao pijani ~ biti rasipan (rastrošan), rastrošno (rasipno) živjeti

milijunàšica

im. ž. G milijunàšicē; mn. N milijunàšice, G milijunàšīcā žena čija imovina vrijedi milijune, bogata žena

milijunàšičin

prid. G milijunàšičina; ž. milijunàšičina, s. milijunàšičino koji pripada milijunašici

milìjūnskī

prid. G milìjūnskōg(a); ž. milìjūnskā, s. milìjūnskō koji se odnosi na milijun [~ dobitak]

milìjūntī

red. br. G milìjūntōg(a); ž. milìjūntā, s. milìjūntō koji je iza devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devetoga, a prije milijun prvoga

mìlilitar

im. m. G mìlilitra, I mìlilitrom; mn. N mìlilitri, G mìlilitārā iznimno dopuštena mjerna jedinica za obujam tekućine, tisućiti dio litre (ml)

mìlimetar

im. m. G mìlimetra, I mìlimetrom; mn. N mìlimetri, G mìlimetārā mjerna jedinica za duljinu, tisućiti dio metra (mm)  četvorni/kvadratni ~ mjerna jedinica za površinu, milijunti dio kvadratnoga metra (mm²); kubni ~ mjerna jedinica za obujam, milijarditi dio kubnoga metra (mm³) ♦ ni za ~ nimalo, ni najmanje, ni u najmanjoj mjeri

mìlimetarskī

prid. G mìlimetarskōg(a); ž. mìlimetarskā, s. mìlimetarskō koji se odnosi na milimetar [~ papir]

milìna

im. ž. G milìnē 1. dragost i ugoda [Obuzela ga je ~.]; sin. milje zast. 2. svojstvo onoga što je milo [~ njezina pogleda]

militàrist

im. m. G militàrista, V militàristu; mn. N militàristi, G militàrīstā sljedbenik militarizma

militàristica

im. ž. G militàristicē; mn. N militàristice, G militàristīcā sljedbenica militarizma

militàrističin

prid. G militàrističina; ž. militàrističina, s. militàrističino koji pripada militaristici

militarìstičkī

prid. G militarìstičkōg(a); ž. militarìstičkā, s. militarìstičkō koji se odnosi na militarizam

militarìzam

im. m. G militarìzma pol. 1. politika premoći vojske nad civilnim tijelima u upravljanju državom, politika naoružavanja i pripreme za rat 2. sklonost vojsci i vrijednostima koje ona zastupa (ratu, disciplini i hijerahiji) nasuprot sklonosti civilnim ustanovama i civilnim vrijednostima kao što su mir, sloboda i kreativnost pojedinca

mìlivāt

im. m. G mìlivāta; mn. N mìlivāti, G mìlivātā fiz. mjerna jedinica za snagu, tisućiti dio vata (mW)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga