im. ž. 〈G mučitèljicē; mn. N mučitèljice, G mučitèljīcā〉 žena koja koga muči, koja se ponaša samovoljno i okrutno

prid. 〈G mučitèljičina; ž. mučitèljičina, s. mučitèljičino〉 koji pripada mučiteljici

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mȕčīm, 3. l. mn. mȕčē, imp. mȕči, aor. mȕčih, imperf. mȕčāh, prid. r. mȕčio, prid. t. mȕčen〉 1. činiti da tko trpi muke, prisiljavati koga na što, nanositi komu bol ili mu činiti zlo [~ zatvorenike]; sin. mrcvariti 2. pren. nepotrebno i pretjerano opterećivati koga kakvim ponašanjem ili zahtjevima • mȕčiti se 〈povr.〉 podnositi muke, biti psihički ili tjelesno opterećen čime [~ se s teškim zadatcima]

im. ž. 〈G mučnìnē; mn. N mučnìne, G mučnínā〉 med. nelagoda u želudcu uz osjećaj odbojnosti prema hrani i s nagonom na povraćanje

pril. 〈komp. mùčnijē〉 tako da zadaje muku, da se teško podnosi [~ živjeti]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mȕćkām, 3. l. mn. mȕćkajū, imp. mȕćkāj, aor. mȕćkah, imperf. mȕćkāh, prid. r. mȕćkao, prid. t. mȕćkān〉 tresti i miješati tekućinu u kakvoj posudi ili spremniku [~ sirup]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mȕćnēm, 3. l. mn. mȕćnū, imp. mȕćni, aor. mȕćnuh, prid. r. mȕćnuo〉 jednim trzajem protresti i izmiješati tekućinu u kakvoj posudi ili spremniku [~ sirup za grlo]

prid. 〈G múdra; odr. mȗdrī, G mȗdrōg(a); ž. múdra, s. múdro; komp. mùdrijī〉 1. koji ima sposobnost zrela razmišljanja utemeljena na velikome znanju i životnome iskustvu [~ starac] 2. koji je nastao zrelim razmišljanjem utemeljenim na velikome znanju i životnome iskustvu [mudra odluka]

im. m. 〈G mudràca, V mȕdrače; mn. N mudràci, G mudrácā〉 osoba koja je mudra

prid. 〈G mudràčeva; ž. mudràčeva, s. mudràčevo〉 koji pripada mudracu

im. m. 〈G mudrijáša, V mȕdrijāšu; mn. N mudrijáši, G mudrijášā〉 pogr. osoba koja sebe prikazuje kao mudru, kao da sve zna i sve razumije

prid. 〈G mudrijáševa; ž. mudrijáševa, s. mudrijáševo〉 koji pripada mudrijašu

im. ž. 〈G mudrijàšicē; mn. N mudrijàšice, G mudrijàšīcā〉 žena koja sebe prikazuje kao mudru, kao da sve zna i sve razumije

prid. 〈G mudrijàšičina; ž. mudrijàšičina, s. mudrijàšičino〉 koji pripada mudrijašici

im. ž. 〈G mudròlijē; mn. N mudròlije, G mudròlījā〉 prazna priča, lažna mudrost

im. m. 〈G mudroslóvca, V mȕdroslōvče; mn. N mudroslóvci, G mudròslōvācā〉 zast. v. filozof

prid. 〈G mudroslóvčeva; ž. mudroslóvčeva, s. mudroslóvčevo〉 koji pripada mudroslovcu

im. ž. 〈G mudròslōvkē, DL mudròslōvki; mn. N mudròslōvke, G mudròslōvkā/mudròslōvkī〉 zast. v. filozofkinja

im. s. 〈G mudròslōvlja〉 zast. v. filozofija

prid. 〈G mudròslōvnōg(a); ž. mudròslōvnā, s. mudròslōvnō〉 zast. v. filozofski

im. ž. 〈G múdrosti, I múdrošću/múdrosti〉 osobina onoga koji je mudar ili svojstvo onoga što je mudro

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. mùdrujēm, 3. l. mn. mùdrujū, imp. mùdrūj, aor. mudròvah, imperf. mùdrovāh, prid. r. mudròvao〉 praviti se mudrim; sin. pametovati

im. m. 〈G mudžahedína, V mȕdžahedīnu; mn. N mudžahedíni, G mudžahedínā〉 fanatični borac za islam

im. m. 〈G muflóna; mn. N muflóni, G muflónā〉 zool. divlja brdska ovca smeđe boje, kratka repa i snažnih rogova [američki ~; azijski ~]

im. m. 〈G mùftijē; mn. N mùftije, G mȕftījā〉 visoki muslimanski vjerski službenik u okrugu ili pokrajini

im. ž. 〈G mùhē, D mȕhi, A mȕhu, L mùhi; mn. N mȕhe, G múhā, DLI mùhama〉 zool. kukac iz reda dvokrilaca dlakava zdepasta tijela smećkaste ili crne boje i s usnim organima prilagođenim za upijanje tekućine ili sisanje krvi [kućna ~] ♦ dosadan kao ~ jako dosadan, nametljiv; imati muhe (mušice) 〈u glavi〉, usp. mušica; juriti (trčati i sl.) kao ~ bez glave juriti (trčati i sl.) bez plana (nepromišljeno, smeteno, smušeno); praviti od muhe slona preuveličavati što, pretjerivati u prikazivanju čega

im. ž. 〈G mùharē; mn. N mùhare, G mȕhārā〉 bot. otrovna gljiva crvena ili narančastocrvena klobuka s bijelim ljuskama

im. ž. 〈G muhètinē; mn. N muhètine, G muhètīnā〉 uv. velika muha

im. m. 〈G mȗka, L múku〉 zatišje koje nastaje poslije kakva razgovora, glasanja životinja, različitih zvukova ♦ mukom mučati uporno šutjeti, ne reagirati, ne odgovarati

im. ž. 〈G mȕkē, DL mȕci; mn. N mȕke, G mȗkā〉 1. snaga potrebna da se svlada koja poteškoća, zapreka ili da se obavi koji zadatak; sin. napor, trud 2. osjećaj tegobe, psihičke patnje i bespomoćnosti [ljubavne muke]; sin. jad ♦ bez po muke jednostavno, veoma lako, bez ikakva naprezanja (napora); biti (naći se) na muci (sto muka, mukama) biti (naći se) u neprilici (velikim poteškoćama), suočiti se s teškim kušnjama; imati muke s kim, s čim imati neprilika (velikih problema) s kim, s čim

im. s. 〈G múkānja〉 glasanje glasom koji podsjeća na mu

prid. 〈G múkla; odr. mȗklī, G mȗklōg(a); ž. múkla, s. mȗklo; komp. mùklijī〉 koji nije visok i jasan [~ glas]; ant. zvonačni, zvonak

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. mȗčē, 3. l. mn. mȗčū, aor. 3. l. jd. mȗkā, imperf. 3. l. jd. mȗkāše, prid. r. múkao〉 glasati se glasom koji podsjeća na mu [Krava muče.]; vidski parnjak: muknuti

pril. 〈komp. mùklijē〉 nejasna, nečista zvuka [~ se glasati]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. mȗknē, 3. l. mn. mȗknū, aor. 3. l. jd. mȗknū, prid. r. múknuo〉 oglasiti se glasom koji podsjeća na mu [Krava je muknula.]; vidski parnjak: mukati

prid. 〈G mukòtrpna; odr. mukòtrpnī, G mukòtrpnōg(a); ž. mukòtrpna, s. mukòtrpno; komp. mukotr̀pnijī〉 koji je prožet mukom i patnjom [~ život; mukotrpno školovanje]

im. ž. 〈G mukòtrpnosti, I mukòtrpnošću/mukòtrpnosti〉 svojstvo onoga što je mukotrpno

im. ž. 〈G mȕlē; mn. N mȕle, G mȗlā〉 zool. domaća životinja, neplodni križanac magarca i kobile koji se koristi za vuču, jahanje i nošenje tereta

im. m. 〈G mùlata; mn. N mùlati, G mȕlātā〉 mješanac crne i bijele rase

im. ž. 〈G mùlatkinjē; mn. N mùlatkinje, G mùlatkīnjā〉 mješanka crne i bijele rase

prid. 〈G mȕltikulturālnōg(a); ž. mȕltikulturālnā, s. mȕltikulturālnō〉 v. višekulturni

prid. 〈G multikùltūrnōg(a); ž. multikùltūrnā, s. multikùltūrnō〉 v. višekulturni

im. ž. 〈G multìmēdijē〉 inform. 1. uporaba računala za prikaz teksta, grafike, animacije i zvuka povezanih u jedinstvenu cjelinu 2. način prikaza podataka koji obuhvaćaju tekst, grafiku, animaciju i zvuk

prid. 〈G multimèdijālnōg(a); ž. multimèdijālnā, s. multimèdijālnō〉 v. višemedijski

prid. 〈G multimèdījskōg(a); ž. multimèdījskā, s. multimèdījskō〉 v. višemedijski

im. m. 〈G multimilijunáša, V mȕltimilijunāšu; mn. N multimilijunáši, G multimilijunášā〉 višestruki milijunaš

im. ž. 〈G multimilijunàšicē; mn. N multimilijunàšice, G multimilijunàšīcā〉 višestruka milijunašica

prid. 〈G multimilijunàšičina; ž. multimilijunàšičina, s. multimilijunàšičino〉 koji pripada multimilijunašici