im. s. 〈G pregledávānja〉 usp. pregledanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preglèdāvām, 3. l. mn. pregledávajū, imp. preglèdāvāj, aor. pregledávah, imperf. preglèdāvāh, prid. r. pregledávao, prid. t. preglèdāvān〉 usp. preglédati

im. m. 〈G préglednīka; mn. N préglednīci, G préglednīkā〉 inform. program koji služi za pregledavanje i pretraživanje sadržaja na internetu; sin. (prebirnik, pretražnik)

im. ž. 〈G préglednosti, I préglednošću/préglednosti〉 svojstvo onoga što je pregledno; ant. nepreglednost

im. m. 〈G prègona; mn. N prègoni, G prȅgōnā〉 dio pašnjaka odijeljen ogradom

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. prègorīm, 3. l. mn. prègorē, imp. pregòri, aor. pregòrjeh, prid. r. m. pregòrio, ž. pregòrjela, s. pregòrjelo, mn. pregòrjeli〉 1. prestati gorjeti zbog pregrijavanja [Žarulja je pregorjela.] 2. pren. pomiriti se s čim, preboljeti ili nadvladati što [~ sramotu]

im. m. 〈G pregovaráča, V prȅgovarāču; mn. N pregovaráči, G pregovaráčā〉 osoba koja vodi pregovore

im. ž. 〈G pregovaràčicē; mn. N pregovaràčice, G pregovaràčīcā〉 žena koja vodi pregovore

prid. 〈G pregovaràčičina; ž. pregovaràčičina, s. pregovaràčičino〉 koji pripada pregovaračici

im. s. 〈G pregovárānja〉 vođenje pregovora, nastojanje da se usklade različita stajališta i pronađu rješenja prihvatljiva svim uključenim stranama

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. pregòvārām, 3. l. mn. pregovárajū, imp. pregòvārāj, aor. pregovárah, imperf. pregòvārāh, prid. r. pregovárao〉 nastojati uskladiti različita stajališta i pronaći rješenja prihvatljiva svim uključenim stranama; sin. (voditi pregovore) v. pod voditi

im. pl. t. m. 〈G prȅgovōrā〉 razgovori čiji je cilj usklađivanje različitih stajališta i pronalaženje rješenja prihvatljivih svim uključenim stranama

im. ž. 〈G prègradē; mn. N prègrade, G prȅgrādā〉 ono što dijeli koji prostor na dva dijela ili više njih

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prègrādīm, 3. l. mn. prègrādē, imp. pregrádi, aor. pregrádih, prid. r. pregrádio, prid. t. prègrāđen〉 podijeliti koji prostor na dva dijela ili više njih [~ sobu]; vidski parnjak: pregrađivati

im. m. 〈G prègradnīka; mn. N prègradnīci, G prègradnīkā〉 v. praskavac

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pregràđujēm, 3. l. mn. pregràđujū, imp. pregràđūj, aor. pregrađívah, imperf. pregràđīvāh, prid. r. pregrađívao, prid. t. pregràđīvān〉 dijeliti koji prostor na dva dijela ili više njih [~ sobu]; vidski parnjak: pregraditi

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prègrijēm, 3. l. mn. prègrijū, imp. prègrīj, aor. prègrijah, prid. r. prègrijao, prid. t. prègrijān〉 previše zagrijati, učiniti prevrućim [~ sobu] • prègrijati se 〈povr.〉 previše se zagrijati, postati prevrućim [Motor se pregrijao.; Računalo se pregrijalo.]; vidski paranjak: pregrijavati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pregrìjāvām, 3. l. mn. pregrijávajū, imp. pregrìjāvāj, aor. pregrijávah, imperf. pregrìjāvāh, prid. r. pregrijávao, prid. t. pregrìjāvān〉 previše zagrijavati, činiti prevrućim [~ stan] • pregrijávati se 〈povr.〉 previše se zagrijavati, postajati prevrućim [Motor se pregrijava.; Računalo se pregrijava.]; vidski paranjak: pregrijati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pregrízem, 3. l. mn. pregrízū, imp. pregrízi, aor. pregrízoh, prid. r. prègrīzao, prid. t. pregrìzen〉 zubima odvojiti što od čega [~ komad kruha; ~ konac]

im. ž. 〈G prȅgr̄šti, I prȅgr̄šću/prȅgr̄šti; mn. N prȅgr̄šti, G prȅgr̄štī〉 1. količina koja stane u dlanove skupljene i savijene tako da svojim oblikom služe kao posuda [~ brašna] 2. pren. velika količina čega [~ darova; ~ poljubaca]

im. ž. 〈G prȅhladē; mn. N prȅhlade, G prȅhlādā〉 med. virusna upala nosne i ždrijelne sluznice; sin. hunjavica

gl. svrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. prèhlādīm se, 3. l. mn. prèhlādē se, imp. prehládi se, aor. prehládih se, prid. r. prehládio se, prid. t. prèhlāđen〉 oboljeti od prehlade; vidski parnjak: prehlađivati se

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. prehlàđujēm se, 3. l. mn. prehlàđujū se, imp. prehlàđūj se, aor. prehlađívah se, imperf. prehlàđīvāh se, prid. r. prehlađívao se〉 oboljeti od prehlade; vidski parnjak: prehladiti se

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. prèhōdām, 3. l. mn. prehódajū, imp. prèhōdāj, aor. prehódah, prid. r. prehódao〉 1. prijeći pješice [~ nekoliko kilometara] 2. preboljeti koju bolest bez mirovanja i potrebnoga liječenja [~ upalu pluća]; ant. odležati pren., preležati pren.

prid. 〈G prèhrambenōg(a); ž. prèhrambenā, s. prèhrambenō〉 1. koji služi za prehranu [~ proizvod] 2. koji se odnosi na prehranu [~ lanac]

im. ž. 〈G prèhranē〉 1. davanje hrane komu; sin. hranidba, hranjenje 2. uzimanje hrane; sin. hranidba, hranjenje 3. hrana koja se uzima [pravilna ~]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèhrānīm, 3. l. mn. prèhrānē, imp. prehráni, aor. prehránih, prid. r. prehránio, prid. t. prèhrānjen〉 hraneći koga postići da preživi [~ obitelj]; vidski parnjak: prehranjivati ( se)

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prehrànjujēm, 3. l. mn. prehrànjujū, imp. prehrànjūj, aor. prehranjívah, imperf. prehrànjīvāh, prid. r. prehranjívao, prid. t. prehrànjīvān〉 hraneći koga postizati da preživi [~ obitelj]; vidski parnjak: prehraniti ( se)

im. s. 〈G preinačávānja〉 davanje drugoga oblika čemu; sin. (modificiranje), preinačivanje, preinaka, preoblika, preoblikovanje, preobrazba

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preinàčāvām, 3. l. mn. preinačávajū, imp. preinàčāvāj, aor. preinačávah, imperf. preinàčāvāh, prid. r. preinačávao, prid. t. preinàčāvān〉 davati drugi oblik čemu [~ misao; ~ rečenicu]; sin. (modificirati), preinačivati, preoblikovati, preobražavati; vidski parnjak: preinačiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preìnāčīm, 3. l. mn. preìnāčē, imp. preináči, aor. preináčih, prid. r. preináčio, prid. t. preìnāčen〉 dati drugi oblik čemu [~ misao; ~ rečenicu]; sin. (modificirati), preoblikovati, preobraziti; vidski parnjaci: preinačavati, preinačivati

im. s. 〈G preinačívānja〉 usp. preinačavanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preinàčujēm, 3. l. mn. preinàčujū, imp. preinàčūj, aor. preinačívah, imperf. preinàčīvāh, prid. r. preinačívao, prid. t. preinàčīvān〉 usp. preinačavati

im. ž. 〈G prȅinakē, DL prȅinaci; mn. N prȅinake, G prȅinākā〉 1. promjena nastala zbog davanja oblika čemu; sin. (modifikacija) 2. davanje drugoga oblika čemu; sin. (modificiranje), preinačavanje, preinačivanje, preoblikovanje; sin. preoblika, preobrazba

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preìspītām, 3. l. mn. preispítajū, imp. preìspītāj, aor. preispítah, prid. r. preispítao, prid. t. preìspītān〉 ponovno ispitati valjanost čega [~ svoje mišljenje]; vidski parnjak: preispitivati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preispìtujēm, 3. l. mn. preispìtujū, imp. preispìtūj, aor. preispitívah, imperf. preispìtīvāh, prid. r. preispitívao, prid. t. preispìtīvān〉 ponovno ispitivati valjanost čega [~ svoje mišljenje]; vidski parnjak: preispitati

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. prèjēdām se, 3. l. mn. prejédajū se, imp. prèjēdāj se, aor. prejédah se, imperf. prèjēdāh se, prid. r. prejédao se〉 preopterećivati želudac jelom [~ za objed]; sin. natrpavati se pren., razg. v. pod natrpavati, prežderavati se pogr.; vidski parnjak: prejesti se

gl. svrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. prèjedēm se, 3. l. mn. prèjedū se, imp. prèjedi se, aor. prèjedoh se, prid. r. prèjeo se〉 preopteretiti želudac jelom [~ za objed]; sin. natrpati se pren., razg. v. pod natrpati, prežderati se pogr.; vidski parnjak: prejedati se

im. m. 〈G prekàmbrija〉 v. pradoba

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèkāpām, 3. l. mn. prekápajū, imp. prèkāpāj, aor. prekápah, imperf. prèkāpāh, prid. r. prekápao, prid. t. prèkāpān〉 1. kopanjem izbacivati donje slojeve zemlje na površinu [~ vrt] 2. pren. prevrtati tražeći što, sve pretraživati [~ ladice; ~ papire]; sin. prekopavati; vidski paranjak: prekopati ◇ ~ po sjećanjima/uspomenama prisjećati se čega iz prošlosti

pril. nakon isteka određenoga roka [Sad je ~ za dogovor.]; sin. kasno; ant. prerano, rano

im. m. 〈G prékida; mn. N prékidi, G prékīdā〉 1. prestanak koje radnje, zbivanja, stanja ili odnosa [~ nastave; ~ rada]; sin. obustava 2. mjesto na kojemu se što prekinulo [~ voda; ~ autoceste]

im. m. 〈G prekidáča; mn. N prekidáči, G prekidáčā〉 tehn. naprava kojom se što prekida, otvara ili zatvara dovod čega; sin. (sklopka)

im. s. 〈G prekídānja〉 1. proces u kojemu se što prekida 2. proces u kojemu se koga prekida u čemu; sin. presijecanje

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. prèkīdām, 3. l. mn. prekídajū, imp. prèkīdāj, aor. prekídah, imperf. prèkīdāh, prid. r. prekídao, prid. t. prèkīdān〉 1. 〈prijel.〉 a. trzajući, vukući, lomeći rastavljati što [~ nit] b. zaustavljati kakvu radnju, stanje ili zbivanje [~ predstavu; ~ druženje; ~ bolovanje]; sin. obustavljati c. pren. onemugućivati koga u čemu [~ koga u govoru; ~ komunikaciju]; sin. presijecati pren. 2. 〈neprijel.〉 razg. raskidati ljubavnu vezu [Stalno prekidaju i uvijek se pomire.] • prekídati se 〈povr.〉 1. lomiti se, pucati na dva dijela [Konac se stalno prekida.] 2. nepredviđeno prestajati [Predstava se prekida.; Druženje se prekida.]; vidski paranjak: prekinuti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèkinēm, 3. l. mn. prèkinū, imp. prèkini, aor. prèkinuh, prid. r. prèkinuo, prid. t. prèkinūt〉 1. 〈prijel.〉 a. trzajući, vukući, lomeći rastaviti što [~ nit] b. zaustaviti kakvu radnju, stanje ili zbivanje [~ predstavu; ~ druženje; ~ bolovanje]; sin. obustaviti c. pren. onemugućiti koga u čemu [~ koga u govoru; ~ komunikaciju]; sin. presjeći pren. 2. 〈neprijel.〉 razg. raskidati ljubavnu vezu [Prekinuli smo.] • prèkinuti se 〈povr.〉 1. slomiti se, puknuti na dva dijela [Konac se prekinuo za vrijeme šivanja.] 2. nepredviđeno prestati [Predstava se prekinula.; Druženje se prekinulo.]; vidski paranjak: prekidati

pril. 1. tijekom dana koji je prethodio jučerašnjemu, u danu prije jučerašnjega [Učio sam ~.] 2. 〈u im. funkciji〉 dan koji je prije jučerašnjega [Od ~ sve je drukčije.]; ant. prekosutra, preksutra

pril. 1. tijekom godine koja je prethodila prošloj, u godini prije prošle [Preklani sam bio u Splitu.] 2. 〈u im. funkciji〉 godina koja je prije prošle [Od ~ sve je drukčije.]