im. m. 〈G prèleta; mn. N prèleti, G prȅlētā〉 jednokratno prelijetanje

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèletīm, 3. l. mn. prèletē, imp. prelèti, aor. prelètjeh, prid. r. m. prelètio, ž. prelètjela, s. prelètjelo, mn. prelètjeli, prid. t. prèlećen〉 leteći proći iznad čega [Preletjeli su zrakoplovom preko mora.]; vidski parnjak: prelijetati ◇ ~ pogledom brzo što pogledati, letimično što pregledati

gl. svrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. prèležīm, 3. l. mn. prèležē, imp. prelèži, aor. prelèžah, prid. r. prelèžao, prid. t. prȅležān〉 1. 〈neprijel.〉 provesti određeno vrijeme ležeći [~ cijeli dan] 2. 〈prijel.〉 pren. preboljeti koju bolest u mirovanju i s potrebnim liječenjem [~ upalu pluća]; sin. odležati pren.; ant. prehodati

im. s. 〈G prelijétānja〉 prolaženje iznad čega u letu

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèlijēćēm, 3. l. mn. prèlijēćū, imp. prelijéći, aor. prelijétah, imperf. prèlijētāh, prid. r. prelijétao, prid. t. prèlijētān〉 leteći prolaziti iznad čega [zrakoplovom ~ preko mora]; vidski parnjak: preletjeti

im. s. 〈G prelijévānja〉 proces u kojemu se što prelijeva u što ili iz čega

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèlijēvām, 3. l. mn. prelijévajū, imp. prèlijēvāj, aor. prelijévah, imperf. prèlijēvāh, prid. r. prelijévao, prid. t. prèlijēvān〉 izlijevati što iz jedne posude u drugu (o tekućini) [~ vino iz jedne bačve u drugu]; sin. pretakati • prelijévati se 〈povr.〉 1. 〈3. l.〉 izlijevati se preko ruba posude [Voda se prelijeva preko ruba kade.] 2. 〈3. l.〉 prelaziti iz jednoga u drugo [Boje se prelijevaju.]; vidski paranjak: preliti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prȅlijēm, 3. l. mn. prȅlijū, imp. prèlīj, aor. prèlih, prid. r. m. prȅlio, ž. prȅlīla, s. prȅlīlo; mn. prȅlīli, prid. t. prelìven〉 izliti što iz jedne posude u drugu (o tekućini) [~ vino iz jedne bačve u drugu]; sin. pretočiti • prèliti se 〈povr.〉 1. 〈3. l.〉 izliti se preko ruba posude [Voda se prelila preko ruba kade.] 2. 〈3. l.〉 prijeći iz jednoga u drugo [Boje su se prelile jedna u drugu.]; vidski paranjak: prelijevati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèlomīm, 3. l. mn. prèlomē, imp. prelòmi, aor. prelòmih, prid. r. prelòmio, prid. t. prèlomljen〉 1. silom učiniti da što kruto pukne na dva dijela [~ granu; ~ staklo]; sin. slomiti; vidski parnjak: prelamati 2. pren. donijeti odluku nakon dugoga oklijevanja [Prelomio je to u sebi.] 3. oblikovati rukopis u tekst knjige [~ stranice]; vidski parnjak: prelamati • prelòmiti se 〈povr.〉 puknuti na dva dijela; vidski parnjak: prelamati

im. m. 〈G prèlūdija; mn. N prèlūdiji, G prèlūdījā〉 glazb. samostalna instrumentalna skladba ili uvodni dio glazbenoga djela

im. ž. 〈G prȅljē; mn. N prȅlje, G prȇljā〉 žena koja prede

im. m. 〈G préljeva; mn. N préljevi, G préljēvā〉 1. smjesa kojom se prelijevaju slastice 2. postupan prijelaz, primjesa jedne boje u drugoj

im. m. 〈G prèljuba; mn. N prèljubi, G prȅljūbā〉 kršenje vjernosti, stupanje oženjenoga čovjeka ili udane žene u novu ljubavnu vezu

im. ž. 〈G prèljubnicē; mn. N prèljubnice, G prèljubnīcā〉 žena koja je učinila preljub

prid. 〈G prèljubničina; ž. prèljubničina, s. prèljubničino〉 koji pripada preljubnici

prid. 〈G prèljubničkōg(a); ž. prèljubničkā, s. prèljubničkō〉 koji se odnosi na preljubnike i preljub [~ čin]

im. m. 〈G prèljubnīka, V prèljubnīče; mn. N prèljubnīci, G prèljubnīkā〉 osoba koja je učinila preljub

prij. 〈D〉 1. označuje da je tko ili što usmjereno kakvu cilju [okrenuti se ~ kući]; sin. k, ( naprama), put poet., spram zast. 2. označuje da se tko ili što nalazi na suprotnoj strani od koga ili čega drugoga [jedan ~ drugomu]; sin. (naprama), spram zast. 3. označuje da tko ili što ima kakav odnos, kakve emocije usmjerene komu ili čemu [ljubav ~ djeci; poštovanje ~ starijima]; sin. (naprama), spram zast. 4. označuje da je što u kakvu omjeru [tri ~ jedan]; sin. (naprama), spram zast. 5. 〈L〉 označuje da je što u skladu s čim [osuditi ~ zakonu]; sin. po

pril. manje nego što treba, toliko da nije dovoljno [~ znati]; ant. odveć, odviše, previše

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmārām, 3. l. mn. premárajū, imp. prèmārāj, aor. premárah, imperf. prèmārāh, prid. r. premárao, prid. t. prèmārān〉 previše koga tjelesno umarati, iscrpljivati koga prevelikim naporima [~ se na treningu; ~ sportaše na treningu]; vidski parnjak: premoriti ( se)

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmašīm, 3. l. mn. prèmašē, imp. prèmaši, aor. prèmaših, prid. r. prèmašio, prid. t. prèmašen〉 učiniti ili postići više od očekivanoga ili unaprijed zadanoga [~ kriterije; ~ rekord]; vidski parnjak: premašivati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. premàšujēm, 3. l. mn. premàšujū, imp. premàšūj, aor. premašívah, imperf. premàšīvāh, prid. r. premašívao, prid. t. premàšīvān〉 činiti ili postizati više od očekivanoga ili unaprijed zadanoga [~ kriterije; ~ rekord]; vidski parnjak: premašiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmažēm, 3. l. mn. prèmažū, imp. prèmaži, aor. prèmazah, prid. r. prèmazao, prid. t. prèmazān〉 nanijeti na što sloj mazive tvari [~ drvo bojom; ~ željezo lakom]; sin. prevući; vidski parnjak: premazivati

im. s. 〈G premazívānja〉 nanošenje sloja mazive tvari na što

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. premàzujēm, 3. l. mn. premàzujū, imp. premàzūj, aor. premazívah, imperf. premàzīvāh, prid. r. premazívao, prid. t. premàzīvān〉 nanositi na što sloj mazive tvari [~ drvo bojom; ~ željezo lakom]; sin. prevlačiti; vidski parnjak: premazati

vez. uvodi stvarnu dopusnu surečenicu u zavisnosloženoj rečenici [Premda je umoran, doći će na sastanak.]; sin. ako … i v. pod ako, bez obzira na to što v. pod obzir, iako, ( mada), makar, unatoč tomu što v. pod što, usprkos tomu što v. pod što ◇ ~ (i) … ipak ima vezničku funkciju u zavisnosloženim stvarnim dopusnim rečenicama [Premda je i umoran, ipak će doći na sastanak.]; sin. ako… i… ipak v. pod ako, iako… ipak v. pod iako, makar… ipak v. pod makar

im. m. 〈G prémeta; mn. N prémeti, G prémētā〉 sp. vježba kod koje se vježbač nakon odraza nogama prebacuje na ruke i ponovno dočekuje na noge [~ natrag]

im. ž. 〈G premetàčinē; mn. N premetàčine, G premetàčīnā〉 v. pretres

im. ž. 〈G premètāljkē, DL premètāljci; mn. N premètāljke, G premètāljkā/premètāljkī〉 zagonetka u kojoj se rješenje problema krije u dijelovima riječi koje treba pravilno razmjestiti kako bi se otkrilo značenje riječi

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmećēm, 3. l. mn. prèmećū, imp. prèmeći, aor. prèmetah, imperf. prèmetāh, prid. r. prèmetao, prid. t. prèmetān〉 mijenjati položaj čega [~ riječi] • prèmetati se 〈povr.〉 izvoditi premete; vidski paranjak: premetnuti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmetnēm, 3. l. mn. prèmetnū, imp. prèmetni, aor. prèmetnuh, prid. r. prèmetnuo, prid. t. prèmetnūt〉 promijeniti položaj čega [~ riječi] • prèmetnuti se 〈povr.〉 izvesti premet; vidski paranjak: premetati

im. m. 〈G premijéra, V prȅmijēru; mn. N premijéri, G premijérā〉 predsjednik vlade

im. ž. 〈G premijérē; mn. N premijére, G premijérā〉 prva javna izvedba glazbenoga, televizijskoga, filmskoga ili kazališnoga djela [svečana ~]

im. ž. 〈G premìjērkē, DL premìjērki; mn. N premìjērke, G premìjērkā/premìjērkī〉 predsjednica vlade

prid. 〈G prèmijērnōg(a); ž. prèmijērnā, s. prèmijērnō〉 koji se odnosi na premijeru [premijerna izvedba]

prid. 〈G prèmijērskōg(a); ž. prèmijērskā, s. prèmijērskō〉 koji se odnosi na premijere [~ kandidat; ~ mandat]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmīnēm, 3. l. mn. prèmīnū, imp. premíni, aor. premínuh, prid. r. premínuo〉 prestati živjeti [~ u snu]; sin. izdahnuti pren., umrijeti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmjestīm, 3. l. mn. prèmjestē, imp. prèmjesti, aor. prèmjestih, prid. r. prèmjestio, prid. t. prèmješten〉 1. mičući ili noseći pomaknuti, prenijeti što s jednoga mjesta na drugo [~ knjige sa stola na policu; ~ namještaj u sobi]; sin. preseliti 2. rasporediti koga na drugo radno mjesto, u drugu školu, razred, mjesto u razredu, odjel i sl. [~ službenike] • prèmjestiti se 〈povr.〉 seleći se dospjeti s jednoga mjesta na drugo, promijeniti stan, kuću ili mjesto stalnoga boravka ili rada [~ se iz Splita u Zagreb; ~ se na drugi kat; ~ se iz jedne tvrtke u drugu]; sin. preseliti se v. pod preseliti; vidski paranjak: premještati

im. m. 〈G prȅmještāja; mn. N prȅmještāji, G prȅmještājā〉 promjena radnoga mjesta, preseljenje s jednoga radnog mjesta na drugo [dobio je ~ u grad]

im. s. 〈G premjéštānja〉 proces u kojemu se koga ili što seli ili se tko seli; sin. preseljavanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmjēštām, 3. l. mn. premjéštajū, imp. prèmjēštāj, aor. premjéštah, imperf. prèmjēštāh, prid. r. premjéštao, prid. t. prèmjēštān〉 1. mičući ili noseći pomicati, prenositi što s jednoga mjesta na drugo [~ knjige sa stola na policu; ~ namještaj u sobi]; sin. preseljavati 2. raspoređivati koga na drugo radno mjesto, u drugu školu, razred, mjesto u razredu, odjel i sl. [~ službenike] • premjéštati se 〈povr.〉 seleći se dospijevati s jednoga mjesta na drugo, mijenjati stan, kuću ili mjesto stalnoga boravka ili rada [~ se iz Splita u Zagreb; ~ se na drugi kat; ~ se iz jedne tvrtke u drugu]; sin. preseljavati se v. pod preseljavati; vidski paranjak: premjestiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmlātīm, 3. l. mn. prèmlātē, imp. premláti, aor. premlátih, prid. r. premlátio, prid. t. prèmlāćen〉 jako istući koga, istući nemilice koga [Premlatili su ga u tučnjavi]; sin. prebiti, pretući

im. ž. 〈G prȅmoći, I prȅmoću/prȅmoći〉 moć veća od one koju ima tko drugi [imati ~ na terenu]; sin. nadmoć, prevlast

prid. 〈G prȅmoćna; odr. prȅmoćnī, G prȅmoćnōg(a); ž. prȅmoćna, s. prȅmoćno; komp. premòćnijī〉 koji ima veću moć od drugih ili koji je u čemu jači [~ protivnik]; sin. nadmoćan

im. ž. 〈G prèmorenosti, I prèmorenošću/prèmorenosti〉 osobina onoga koji je premoren

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmorīm, 3. l. mn. prèmorē, imp. premòri, aor. premòrih, prid. r. premòrio, prid. t. prèmoren〉 previše koga tjelesno umoriti, iscrpiti koga prevelikim naporima [~ sportaše na treningu; ~ se na treningu]; vidski parnjak: premarati ( se)

im. ž. 〈G prèmosnicē; mn. N prèmosnice, G prèmosnīcā〉 med. 1. kirurški zahvat kojim se premošćuje bolesni ili oštećeni dio organa 2. ugrađeni dio kojim se premošćuje bolesni ili oštećeni dio organa [srčana ~]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèmostīm, 3. l. mn. prèmostē, imp. premòsti, aor. premòstih, prid. r. premòstio, prid. t. prèmošten〉 1. sagraditi most preko čega [~ rijeku] 2. spojiti dva udaljena kraja čega [~ žile] 3. pren. uspjeti proći kroza što nepovoljno bez štetnih posljedica [~ probleme; ~ nesporazum; ~ poteškoće u učenju]; sin. prebroditi, prevladati, svladati; vidski paranjak: premošćivati