prid. 〈G preòstālōg(a); ž. preòstālā, s. preòstālō〉 koji je ostao nakon što se veći dio neke cjeline izgubio ili nestao, posljednji koji je još ostao [jedini ~ putnik; preostala hrana]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. preòstanē, 3. l. mn. preòstanū, aor. 3. l. jd. prȅostā/prȅostade, prid. r. preòstao〉 1. ostati od veće cjeline nakon trošenja ili uporabe [Preostalo nam je malo novca.] 2. ostati što nakon kakva događaja, ostati kao jedino rješenje [Jedino mi je to preostalo.; Preostao mi je samo jedan prijatelj.]; vidski paranjak: preostajati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prȅotmēm, 3. l. mn. prȅotmū, imp. preòtmi, aor. preòtēh, prid. r. m. prȅoteo, ž. prȅotēla, s. prȅotēlo, mn. prȅotēli, prid. t. prȅotēt, pril. p. prȅotēvši〉 1. uzeti što komu protiv njegove volje [~ novac; ~ plijen]; sin. oduzeti, oteti 2. otimanjem vratiti što u svoje vlasništvo ili pod svoj nadzor [~ utvrdu; ~ izgubljene položaje] 3. lukavstvom oduzeti komu djevojku, mladića, prijatelja, ženu, muža itd. [~ ženu; ~ prijatelju djevojku]; vidski paranjak: preotimati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preòtimām/preòtimljēm, 3. l. mn. preòtimajū/preòtimljū, imp. preòtimāj/preòtimlji, aor. preòtimah, imperf. preòtimāh, prid. r. preòtimao, prid. t. preòtimān〉 1. uzimati što komu protiv njegove volje [~ novac; ~ plijen]; sin. oduzimati, otimati 2. otimanjem vraćati što u svoje vlasništvo ili pod svoj nadzor [~ utvrdu; ~ izgubljene položaje] 3. lukavstvom oduzimati komu djevojku, mladića, prijatelja, ženu, muža itd. [~ ženu; ~ prijatelju djevojku]; vidski paranjak: preoteti

im. m. 〈G prépada; mn. N prépadi, G prépādā〉 iznenadni napad

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpadām, 3. l. mn. prèpadajū, imp. prèpadāj, aor. prèpadah, imperf. prèpadāh, prid. r. prèpadao, prid. t. prèpadān〉 više puta uplašiti koga [~ majku vikom] • prèpadati se 〈povr.〉 više se puta uplašiti [~ se neznanaca u noći]; vidski paranjak: prepasti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepàkīrām, 3. l. mn. prepakírajū, imp. prepàkīrāj, aor. prepakírah, prid. r. prepakírao, prid. t. prepàkīrān〉 ponovno zapakirati [~ pakete]

im. ž. 〈G preparàndijē; mn. N preparàndije, G preparàndījā〉 hist. učiteljska škola

im. m. 〈G preparáta; mn. N preparáti, G preparátā〉 1. smjesa pripremljena u laboratoriju za ispitivanja 2. v. pripravak

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpadnēm, 3. l. mn. prèpadnū, imp. prèpadni, aor. prèpadoh/prèpah, prid. r. prèpao, prid. t. prèpadnūt, pril. p. prèpāvši〉 iznenada jako uplašiti koga [~ majku vikom] • prèpasti se 〈povr.〉 iznenada se jako uplašiti [~ se neznanca u noći]; vidski paranjak: prepadati

im. m. 〈G prepečénca; mn. N prepečénci, G prepèčēnācā〉 kruh narezan na kriške i ponovno pečen; sin. (tost)

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepèčem, 3. l. mn. prepèkū, imp. prepèci, aor. prepèkoh, prid. r. prèpekao, prid. t. prepèčen, pril. p. prèpekāvši〉 1. previše ispeći što tako da zagori [~ meso] 2. dvaput ili više puta ispeći što [~ rakiju]

im. ž. 〈G prèpelicē; mn. N prèpelice, G prȅpelīcā〉 zool. manja ptica selica iz porodice fazana sivoga trbuha s crnim i žućkastim prugicama

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpīlīm, 3. l. mn. prèpīlē, imp. prepíli, aor. prepílih, prid. r. prepílio, prid. t. prèpīljen〉 razrezati što pilom [~ trupac]

im. s. 〈G prepirānja〉 bivanje u prepirci s kim, oštar sukob s kim riječima zbog nesuglasica prouzročenih suprotnim mišljenjima, ciljevima ili zahtjevima; sin. svađanje

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. prèpirēm se, 3. l. mn. prèpirū se, imp. prèpiri se, aor. prèpirah se, imperf. prèpirāh se, prid. r. prèpirao se〉 biti s kim u svađi, sukobljavati se s kim riječima zbog nesuglasica prouzročenih suprotnim mišljenjima, ciljevima ili zahtjevima [~ s prijateljima; ~ sa susjedima]; sin. svaditi se, svađati se

im. ž. 〈G prèpīrkē, DL prèpīrci; mn. N prèpīrke, G prèpīrkā/prèpīrkī〉 oštar sukob riječima [~ na dvorištu]; sin. (kavga), svađa

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpīšēm, 3. l. mn. prèpīšū, imp. prepíši, aor. prepísah, prid. r. prepísao, prid. t. prèpīsān〉 1. ponovno napisati, doslovno prenijeti kakav tekst onako kako je gdje već napisan [~ tekst; ~ zadaću od prijatelja] 2. pismenom izjavom prenijeti pravo vlasništva [~ kuću na sina]; vidski paranjak: prepisivati

im. s. 〈G prepisívānja〉 1. ponovno pisanje, doslovno prenošenje kakva teksta onako kako je gdje već napisan 2. prenošenje prava vlasništva pisanom izjavom

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepìsujēm, 3. l. mn. prepìsujū, imp. prepìsūj, aor. prepisívah, imperf. prepìsīvāh, prid. r. prepisívao, prid. t. prepìsīvān〉 1. ponovno pisati, doslovno prenositi kakav tekst onako kako je gdje već napisan [~ tekst; ~ zadaće od prijatelja] 2. pismenom izjavom prenositi pravo vlasništva [~ kuće na sinove]; vidski paranjak: prepisati

im. m. 〈G prépjeva; mn. N prépjevi, G prépjēvā〉 1. knjiž. slobodan prijevod pjesme s drugoga jezika 2. pren., razg. slobodan prijevod s drugoga jezika

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpjevām, 3. l. mn. prèpjevajū, imp. prèpjevāj, aor. prèpjevah, prid. r. prèpjevao, prid. t. prèpjevān〉 1. slobodno prevesti pjesmu s drugoga jezika [~ sonet] 2. pren., razg. slobodno prevesti s drugoga jezika; vidski paranjak: prepjevavati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepjèvāvām, 3. l. mn. prepjevávajū, imp. prèpjevāvāj, aor. prepjevávah, imperf. prepjèvāvāh, prid. r. prepjevávao, prid. t. prepjèvāvān〉 1. slobodno prevoditi pjesmu s drugoga jezika [~ sonet] 2. pren., razg. slobodno prevoditi s drugoga jezika; vidski paranjak: prepjevati

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. prèplanēm, 3. l. mn. prèplanū, imp. preplàni, aor. preplànuh, prid. r. preplànuo〉 sunčanjem steći tamniju boju kože [~ na ljetovanju]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèplašīm, 3. l. mn. prèplašē, imp. prèplaši, aor. prèplaših, prid. r. prèplašio, prid. t. prèplašen〉 izazvati strah u kome [~ djecu]; sin. zastrašiti • prèplašiti se 〈povr.〉 osjetiti strah, biti u strahu zbog koga ili čega [~ se mraka]; sin. prestrašiti, uplašiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèplāvīm, 3. l. mn. prèplāvē, imp. preplávi, aor. preplávih, prid. r. preplávio, prid. t. prèplāvljen〉 1. razliti se preko čega i prouzročiti poplavu [Rijeka je preplavila polje.] 2. pren. proširiti se u velikoj količini ili na velikome prostoru [Plakati su preplavili ulice.; Preplavio ga je osjećaj straha.]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preplètem, 3. l. mn. preplètū, imp. preplèti, aor. preplètoh, prid. r. prèpleo, prid. t. preplèten〉 1. pletući učiniti da se što oblikuje i čvrsto međusobno poveže [~ niti; ~ pruće] 2. ponovno što isplesti od istoga gradiva od kojega je bilo ispleteno što drugo [~ džemper]

gl. svrš. povr. 〈prez. 3. l. jd. preplète se, 3. l. mn. preplètū se, aor. 3. l. jd. prȅplete se, prid. r. prèpleo se〉 međusobno se spojiti u kakvu cjelinu, sastati se na mnogim mjestima [Budućnost i prošlost će se preplesti.]; sin. ispreplesti se

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòlovīm, 3. l. mn. prepòlovē, imp. prepolòvi, aor. prepolòvih, prid. r. prepolòvio, prid. t. prepòlovljen〉 režući podijeliti što napola [~ gredu; ~ jabuku]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepolòvljāvām, 3. l. mn. prepolovljávajū, imp. prepolòvljāvāj, aor. prepolovljávah, imperf. prepolòvljāvāh, prid. r. prepolovljávao, prid. t. prepolòvljāvān〉 v. poloviti

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepolòvljujēm, 3. l. mn. prepolòvljujū, imp. prepolòvljūj, aor. prepolovljívah, imperf. prepolòvljīvāh, prid. r. prepolovljívao, prid. t. prepolòvljīvān〉 v. poloviti

im. ž. 〈G prȅponē; mn. N prȅpone, G prȅpōnā〉 1. sp. predmet koji se u trci preskače [utrka na sto metara s preponama] 2. 〈mn.〉 anat. granični predio koji dijeli trup od bedara

prid. 〈G prȅponskōg(a); ž. prȅponskā, s. prȅponskō〉 1. koji se odnosi na prepone, predmete koji se preskaču u trci [preponsko jahanje] 2. koji se odnosi na prepone, granične predjele koji dijele trup od bedara [preponska kila]

im. m. 〈G prȅporōda; mn. N prȅporōdi, G prȅporōdā〉 zanos, procvat koji nastaje nakon mirovanja, osjećaj ponovnoga rođenja [kulturni ~; narodni ~]; sin. renesansa pren. ◇ hrvatski narodni ~ nacionalni, politički i kulturni pokret u Hrvatskoj od 1835. do 1848. godine

im. m. 〈G preporòditelja; mn. N preporòditelji, G preporòditēljā〉 osoba koja vodi preporod ili u njemu sudjeluje

im. ž. 〈G preporoditèljicē; mn. N preporoditèljice, G preporoditèljīcā〉 žena koja vodi preporod ili u njemu sudjeluje

prid. 〈G preporoditèljičina; ž. preporoditèljičina, s. preporoditèljičino〉 koji pripada preporoditeljici

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòrodīm, 3. l. mn. prepòrodē, imp. preporòdi, aor. preporòdih, prid. r. preporòdio, prid. t. prepòrođen〉 dati čemu novi oblik, smisao ili sadržaj [~ život u školi; ~ obitelj] • preporòditi se 〈povr.〉 obnoviti snagu, dobiti nov zamah, biti svjež i spreman za dalje djelovanje [~ se nakon rata; ~ se nakon teške bolesti]

prid. 〈G prȅporodnōg(a); ž. prȅporodnā, s. prȅporodnō〉 koji se odnosi na preporod

prid. 〈G prepòrūčena; odr. prepòrūčenī, G prepòrūčenōg(a); ž. prepòrūčena, s. prepòrūčeno〉 1. o kojemu postoji povoljno mišljenje [preporučeni postupak] 2. koji je poslan tako da ga primatelj osobno preuzme i potvrdi to svojim potpisom [preporučena pošiljka; preporučeno pismo]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòrūčīm, 3. l. mn. prepòrūčē, imp. preporúči, aor. preporúčih, prid. r. preporúčio, prid. t. prepòrūčen〉 1. dati preporuku ili povoljno mišljenje o kojoj osobi, stvari, poslu ili pojavi [~ za uporabu; ~ proizvod; ~ za posao] 2. dati savjet komu, uputiti koga da što učini [~ kupnju računala]; vidski paranjak: preporučivati

prid. 〈G preporùčiva; odr. preporùčivī, G preporùčivōg(a); ž. preporùčiva, s. preporùčivo; komp. preporučìvijī〉 koji se može preporučiti; sin. preporučljiv

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preporùčujēm, 3. l. mn. preporùčujū, imp. preporùčūj, aor. preporučívah, imperf. preporùčīvāh, prid. r. preporučívao, prid. t. preporùčīvān〉 1. davati preporuku ili davati povoljno mišljenje o kojoj osobi, stvari, poslu ili pojavi [~ za uporabu; ~ proizvod; ~ za posao] 2. davati savjet komu, upućivati koga da što učini [~ kupnju računala]; vidski paranjak: preporučiti

prid. 〈G preporùčljiva; odr. preporùčljivī, G preporùčljivōg(a); ž. preporùčljiva, s. preporùčljivo; komp. preporučljìvijī〉 usp. preporučiv

im. ž. 〈G prȅporukē, DL prȅporuci; mn. N prȅporuke, G prȅporūkā〉 1. povoljna ocjena, povoljno mišljenje o kome ili čemu [~ za posao] 2. uputa što i kako treba raditi ili kako postupiti u određenome slučaju [Moja je ~ da otputuje na more.]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòstavīm, 3. l. mn. prepòstavē, imp. prepòstavi, aor. prepòstavih, prid. r. prepòstavio, prid. t. prepòstavljen〉 inform. ponovno postaviti računalni sustav u početno stanje [~ računalo]; sin. resetirati; vidski parnjak: prepostavljati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòstavljām, 3. l. mn. prepòstavljajū, imp. prepòstavljāj, aor. prepòstavljah, imperf. prepòstavljāh, prid. r. prepòstavljao, prid. t. prepòstavljān〉 inform. ponovno postavljati računalni sustav u početno stanje [~ računalo]; sin. resetirati; vidski parnjak: prepostaviti

im. ž. 〈G prepotèncijē〉 osobina onoga koji je prepotentan