im. s. 〈G sáđēnja〉 polj. v. sadnja

im. m. 〈G sàfārija; mn. N sàfāriji, G sàfārījā〉 1. istraživačko-lovačka ekspedicija u istočnoj ekvatorskoj Africi praćena karavanom domorodaca nosača 2. turističko putovanje po divljim afričkim područjima

im. m. 〈G sȃga, L ságu; mn. N sȁgovi, G sȁgōvā〉 pokrivač za pod, obično izrađen od vune, lanenih, pamučnih ili svilenih niti; sin. ćilim pokr., tepih razg.

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàgībām/sàgībljēm, 3. l. mn. sagíbajū/sàgībljū, imp. sàgībāj/sagíblji, aor. sagíbah, imperf. sàgībāh, prid. r. sagíbao, prid. t. sàgībān〉 svijati što prema dolje [~ glavu] • sagíbati se 〈povr.〉 svijati gornji dio tijela k zemlji [~ se pod teretom]; sin. prigibati, priginjati, saginjati; vidski paranjak: sagnuti

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàginjēm, 3. l. mn. sàginjū, imp. sàginji, aor. sàginjah, imperf. sàginjāh, prid. r. sàginjao, prid. t. sàginjān〉 svijati što prema dolje [~ glavu] • sàginjati se 〈povr.〉 svijati gornji dio tijela k zemlji [~ se pod teretom]; sin. prigibati, priginjati, sagibati; vidski paranjak: sagnuti

im. s. 〈G saglédānja〉 shvaćanje čega u cjelini, spoznavanje smisla čega; sin. sagledavanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàglēdām, 3. l. mn. saglédajū, imp. sàglēdāj, aor. saglédah, imperf. sàglēdāh, prid. r. saglédao, prid. t. sàgledān〉 shvaćati što u cjelini, spoznavati smisao čega [~ vlastite probleme]; sin. sagledavati; vidski parnjak: sàgledati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàgledām, 3. l. mn. sàgledajū, imp. sàgledāj, aor. sàgledah, prid. r. sàgledao, prid. t. sàgledān〉 shvatiti što u cjelini, spoznati smisao čega [~ vlastite probleme]; vidski parnjaci: saglédati, sagledavati

im. s. 〈G sagledávānja〉 usp. sagledanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. saglèdāvām, 3. l. mn. sagledávajū, imp. saglèdāvāj, aor. sagledávah, imperf. saglèdāvāh, prid. r. sagledávao, prid. t. saglèdāvān〉 usp. saglédati

prid. 〈G saglèdiva; odr. saglèdivī, G saglèdivōg(a); ž. saglèdiva, s. saglèdivo〉 koji se može sagledati [sagledive posljedice]; ant. nesaglediv

im. ž. 〈G saglèdivosti, I saglèdivošću/saglèdivosti〉 svojstvo onoga što je sagledivo; ant. nesagledivost

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sȁgnēm, 3. l. mn. sȁgnū, imp. sàgni, aor. sàgnuh, prid. r. sàgnuo, prid. t. sȁgnūt〉 svinuti što prema dolje [~ glavu] • sàgnuti se 〈povr.〉 svinuti gornji dio tijela k zemlji [~ se pod teretom]; sin. prignuti; Vidski parnjaci: sagibati, saginjati

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. sȁgnjijē, 3. l. mn. sȁgnjijū, aor. 3. l. jd. sȁgnji, prid. r. m. sȁgnjio, ž. sȁgnjīla, s. sȁgnjīlo, mn. sȁgnjīli〉 postati gnjilim ili trulim [Krumpiri su sagnjili.]

im. s. 〈G sagorijévānja〉 v. izgaranje

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. sagòrijēvām, 3. l. mn. sagorijévajū, imp. sagòrijēvāj, aor. sagorijévah, imperf. sagòrijēvāh, prid. r. sagorijévao〉 v. izgarati

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. sàgorīm, 3. l. mn. sàgorē, imp. sagòri, aor. sagòrjeh, prid. r. m. sagòrio, ž. sagòrjela, s. sagòrjelo, mn. sagòrjeli〉 v. izgorjeti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàgrādīm, 3. l. mn. sàgrādē, imp. sagrádi, aor. sagrádih, prid. r. sagrádio, prid. t. sàgrāđen〉 1. stvoriti kopanjem temelja i zidanjem [~ kuću]; sin. dignuti, izgraditi, podignuti; ant. srušiti 2. stvoriti što oblikovanjem gradiva i spajanjem u konstrukcijsku cjelinu [~ lađu]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. sàgrijēšīm, 3. l. mn. sàgrijēšē, imp. sagrijéši, aor. sagrijéših, prid. r. sagrijéšio〉 počiniti grijeh

im. m. 〈G saharída; mn. N saharídi, G saharídā〉 kem. jednostavni ugljikohidrat, najčešće slatkoga okusa, topljiv u vodi; sin. šećer

im. ž. 〈G saharózē〉 kem. bijela kristalna tvar lako topljiva u vodi, disaharid koji se sastoji od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze; sin. obični/trščani šećer v. pod šećer

im. m. 〈G sàhela; mn. N sàheli, G sȁhēlā〉 zem. prijelazno, sušno područje između stepe i pustinje u Africi

im. ž. 〈G sàhranē; mn. N sàhrane, G sȁhrānā〉 obred polaganja pokojnikova tijela u grob; sin. pogreb, pokop, posljednji ispraćaj v. pod ispraćaj, ( sprovod)

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàhrānīm, 3. l. mn. sàhrānē, imp. sahráni, aor. sahránih, prid. r. sahránio, prid. t. sàhrānjen〉 v. pokopati, zakopati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sahrànjujēm, 3. l. mn. sahrànjujū, imp. sahrànjūj, aor. sahranjívah, imperf. sahrànjīvāh, prid. r. sahranjívao, prid. t. sahrànjīvān〉 1. v. pokapati 2. v. pokopavati 3. v. zakapati 4. v. zakopavati

im. m. 〈G sájma; mn. N sájmovi, G sájmōvā〉 1. skup prodavača i kupaca, najčešće na otvorenome prostoru, koji izravno trguju izloženom robom [stočni ~] 2. velika poslovna priredba na kojoj se izlaže roba koja se obično izravno ne prodaje, nego služi kao uzorak za sklapanje poslova [~ automobila]

prid. 〈G sàkata; odr. sàkatī, G sàkatōg(a); ž. sàkata, s. sàkato〉 koji nema dio tijela, obično ruku ili nogu; sin. kljast

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàkatīm, 3. l. mn. sàkatē, imp. sàkati, aor. sàkatih, imperf. sàkaćāh, prid. r. sàkatio, prid. r. sàkaćen〉 činiti koga sakatim; sin. kljastiti

im. m. 〈G sakòa, I sakòom; mn. N sakòi, G sakóā〉 kratak kaput, gornji dio muškoga odijela ili ženskoga kostima [proljetni ~]

prid. 〈G sàkrālnōg(a); ž. sàkrālnā, s. sàkrālnō〉 koji je svet, posvećen, koji služi za obavljanje crkvenih obreda; sin. crkveni; ant. sekularni, svjetovni

im. m. 〈G sakràmenta; mn. N sakràmenti, G sakràmenātā〉 rel. jedan od sedam svetih znakova kojima se posvećuju vjernici i koji prati glavne događaje ljudskoga života ◇ ~ pomirenja kršćanski sakrament u kojemu vjernik pred svećenikom priznaje svoje grijehe da bi od Boga dobio oprost; sin. ispovijed

im. ž. 〈G sakrìstijē; mn. N sakrìstije, G sakrìstījā〉 rel. prostorija u kojoj se čuvaju liturgijski predmeti i u kojoj se svećenici pripremaju za misu i obavljaju neke crkvene obrede

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sȁkrijēm, 3. l. mn. sȁkrijū, imp. sàkrīj, aor. sàkrih, prid. r. sàkrio, prid. t. sakrìven〉 v. skriti

im. s. 〈G sakrívānja〉 v. skrivanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàkrīvām, 3. l. mn. sakrívajū, imp. sàkrīvāj, aor. sakrívah, imperf. sàkrīvāh, prid. r. sakrívao, prid. t. sàkrīvān〉 v. skrivati

im. m. 〈G sȁksofōna; mn. N sȁksofōni, G sȁksofōnā〉 glazb. limeno puhaće glazbalo opsega oko dvije i pol oktave

im. m. 〈G saksofònista, V saksofònistu; mn. N saksofònisti, G saksofònīstā〉 glazbenik koji svira saksofon

im. ž. 〈G saksofònisticē; mn. N saksofònistice, G saksofònistīcā〉 glazbenica koja svira saksofon

prid. 〈G saksofònističina; ž. saksofònističina, s. saksofònističino〉 koji pripada saksofonistici

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàkupīm, 3. l. mn. sàkupē, imp. sàkupi, aor. sàkupih, prid. r. sàkupio, prid. t. sàkupljen〉 v. skupiti

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàkūpljām, 3. l. mn. sakúpljajū, imp. sàkūpljāj, aor. sakúpljah, imperf. sàkūpljāh, prid. r. sakúpljao, prid. t. sàkūpljān〉 v. skupljati

im. ž. 〈G salámē; mn. N saláme, G salámā〉 trajna kobasica, obično od grubo nasjeckana mesa [zimska ~; sendvič sa salamom]

im. m. 〈G saláša; mn. N saláši, G salášā〉 seosko imanje u Panonskoj nizini

im. ž. 〈G salátē; mn. N saláte, G salátā〉 1. bot. 〈jd.〉 a. jednogodišnja povrtna zeljasta biljka iz porodice glavočika koja raste u lisnatim glavicama b. zeleni jestivi listovi istoimene biljke 2. hladno jelo od povrća i/ili mesa obično začinjeno uljem, octom i solju [~ od krastavaca; ~ od krumpira; ~ od piletine]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. sàlijēćēm, 3. l. mn. sàlijēćū, imp. salijéći, aor. salijétah, imperf. sàlijētāh, prid. r. salijétao, prid. t. sàlijētān〉 1. uporno se obraćati komu tražeći što [~ oca pitanjima] 2. pren. padati komu na pamet [Salijeću ga slutnje.]

im. m. 〈G salinitéta〉 kem. ukupna količina soli koju sadržava određena količina morske vode; sin. slanost

im. ž. 〈G sàlitrē〉 razg. kalijev nitrat

im. ž. 〈G salmonèlē; mn. N salmonèle, G salmonélā〉 biol. štapićasta bakterija koja može prouzročiti crijevne bolesti