ùpad

im. m. G ùpada; mn. N ùpadi, G ȕpādā 1. nagao, neočekivan i nasilan prodor u što [vojni ~ u tuđi teritorij] 2. pren. iznenadni ulazak

ùpadānje

im. s. G ùpādānja 1. padanje u što, padanje u kakav zatvoren prostor 2. pren. a. nasilno ulaženje u tuđi prostor ili teritorij; sin. provaljivanje b. dospijevanje u što neželjeno c. razg. ulaženje bez ulaznice ili pozivnice

ùpadati

gl. nesvrš. neprijel. prez. 1. l. jd. ùpadām, 3. l. mn. ùpadajū, imp. ùpadāj, aor. ùpadah, imperf. ùpadāh, prid. r. ùpadao 1. padati u što, padati u kakav zatvoren prostor [Lišće upada u žlijeb.; ~ u jamu] 2. pren. a. nasilno ulaziti u tuđi prostor ili područje [~ na susjedovo imanje; ~ u računalni sustav; ~ u stan]; sin. provaljivati b. dospijevati u što neželjeno [~ u nevolje] c. razg. ulaziti bez ulaznice ili pozivnice [~ na koncerte; ~ na rođendane]; vidski paranjak: upasti

ùpadica

im. ž. G ùpadicē; mn. N ùpadice, G ùpadīcā kratka primjedba koja se dobacuje tijekom čijega govora ili izlaganja

upàdljiv

prid. G upàdljiva; odr. upàdljivī, G upàdljivōg(a); ž. upàdljiva, s. upàdljivo; komp. upadljìvijī v. uočljiv

upàdljivōst

im. ž. G upàdljivosti, I upàdljivošću/upàdljivosti v. uočljivost

ùpadnī

prid. G ùpadnōg(a); ž. ùpadnā, s. ùpadnō koji se odnosi na upadanje [~ kut]

upakírati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. upàkīrām, 3. l. mn. upakírajū, imp. upàkīrāj, aor. upakírah, prid. r. upakírao, prid. t. upàkīrān staviti što u kakav omot ili ambalažu [~ boce u kartonsku kutiju; ~ dar u ukrasni papir]; sin. zapakirati

ȕpala

im. ž. G ȕpalē; mn. N ȕpale, G ȕpālā med. reakcija živoga tkiva na ozljedu ili štetno djelovanje vanjskih utjecaja [~ bubrega; ~ desni; ~ mjehura; ~ pluća]

upáliti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpālīm, 3. l. mn. ùpālē, imp. upáli, aor. upálih, prid. r. upálio, prid. t. ùpāljen 1. učiniti da što počne gorjeti [~ svijeću; ~ šibicu]; sin. zapaliti; ant. ugasiti, utrnuti poet. 2. pokrenuti rad kakva uređaja ili instalacije s pomoću sklopke, otvoriti dotok energije ili staviti što u pogon [~ motor; ~ radio; ~ svjetlo]; sin. uključiti; ant. isključiti, ugasiti 3. 3. l. jd. razg. postići kakav cilj ili svrhu [Upalilo je!] • upáliti se povr. 1. 3. l. početi gorjeti [Upalila su se ulična svjetla.] 2. biti zahvaćen upalom [Rana se upalila.]

ȕpālnī

prid. G ȕpālnōg(a); ž. ȕpālnā, s. ȕpālnō koji se odnosi na upalu [~ proces]

upàljāč

im. m. G upaljáča; mn. N upaljáči, G upaljáčā naprava za paljenje

ùpāmtiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpāmtīm, 3. l. mn. ùpāmtē, imp. ùpāmti, aor. ùpāmtih, prid. r. ùpāmtio, prid. t. ùpāmćen zadržati u pamćenju [~ melodiju; Upamti moje riječi.]; sin. (memorirati), zapamtiti; ant. zaboraviti

ùpasti

gl. svrš. neprijel. prez. 1. l. jd. ùpadnēm, 3. l. mn. ùpadnū, imp. ùpadni, aor. ùpadoh/ùpah, prid. r. ùpao 1. pasti u što, pasti u kakav zatvoren prostor [Lišće je upalo u žlijeb.; ~ u jamu] 2. pren. a. nasilno ući u tuđi prostor ili područje [~ na susjedovo imanje; ~ u računalni sustav; ~ u stan]; sin. provaliti b. dospjeti u što neželjeno [~ u nevolje] c. razg. ući bez ulaznice ili pozivnice [~ na koncert; ~ na rođendan]; vidski paranjak: upadati

ùpecati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpecām, 3. l. mn. ùpecajū, imp. ùpecāj, aor. ùpecah, prid. r. ùpecao, prid. t. ùpecān 1. pecajući uloviti što na udicu [~ lignju; ~ šarana] 2. pren. uhvatiti koga u zamku • ùpecati se povr. pren. naivno nasjesti na što

upériti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpērīm, 3. l. mn. ùpērē, imp. upéri, aor. upérih, prid. r. upério, prid. t. ùpēren usmjeriti što prema komu [~ pištolj; ~ pogled]

upeterostručávati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. upeterostrùčāvām, 3. l. mn. upeterostručávajū, imp. upeterostrùčāvāj, aor. upeterostručávah, imperf. upeterostrùčāvāh, prid. r. upeterostručávao, prid. t. upeterostrùčāvān činiti peterostrukim, pet puta većim [~ dobit] • upeterostručávati se povr. postajati peterostrukim, pet puta većim [Plaća se upeterostručavala.]; sin. upeterostručivati; vidski paranjak: upeterostručiti

upeteròstručiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. upeteròstručīm, 3. l. mn. upeteròstručē, imp. upeteròstruči, aor. upeteròstručih, prid. r. upeteròstručio, prid. t. upeteròstručen učiniti peterostrukim, pet puta većim [~ dobit] • upeteròstručiti se povr. postati peterostrukim, pet puta većim [Plaća se upeterostručila.]; Vidski parnjaci: upeterostručavati, upeterostručivati

upeterostručívati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. upeterostrùčujēm, 3. l. mn. upeterostrùčujū, imp. upeterostrùčūj, aor. upeterostručívah, imperf. upeterostrùčīvāh, prid. r. upeterostručívao, prid. t. upeteròstručen usp. upeterostručavati

upíjānje

im. s. G upíjānja 1. uvlačenje tekućine u sebe 2. pren. primanje ili prihvaćanje čega s oduševljenjem

upíjati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpījām, 3. l. mn. upíjajū, imp. ùpījāj, aor. upíjah, imperf. ùpījāh, prid. r. upíjao, prid. t. ùpījān 1. uvlačiti u sebe tekućinu (o krpi, spužvi itd.) [~ vlagu; ~ vodu] 2. pren. s oduševljenjem primati ili prihvaćati što [~ svaku učiteljevu riječ]; vidski paranjak: upiti

ùpirati

gl. nesvrš. prijel./neprijel. prez. 1. l. jd. ùpirēm, 3. l. mn. ùpirū, imp. ùpiri, aor. ùpirah, imperf. ùpirāh, prid. r. ùpirao, prid. t. ùpirān 1. prijel. usmjeravati prema jasno određenom cilju [~ pogled u koga; ~ prstom u drugoga] 2. neprijel. a. snažno što pritiskati [~ svom snagom] b. pren. jako oko čega nastojati; vidski paranjak: uprijeti

ùpis

im. m. G ùpisa; mn. N ùpisi, G ȕpīsā čin kojim se tko ili što upisuje, uključuje u popis ili postaje članom čega [~ u školu; ~ u sportsko društvo]; ant. ispis

upísati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpīšēm, 3. l. mn. ùpīšū, imp. upíši, aor. upísah, prid. r. upísao, prid. t. ùpīsān 1. pišući unijeti u što [~ ocjenu u imenik] 2. primiti koga za člana, odobriti komu članstvo [~ nove članove u zbor]; sin. učlaniti; ant. ispisati, iščlaniti • upísati se povr. 1. stupiti u članstvo ili organizaciju [~ se u planinarsko društvo]; sin. učlaniti se v. pod učlaniti ispisati se v. pod ispisati, iščlaniti se v. pod iščlaniti 2. početi pohađati što [~ se na pravni fakultet]; ant. ispisati se v. pod ispisati; vidski paranjak: upisivati

upisívānje

im. s. G upisívānja 1. unošenje u što pisanjem 2. primanje koga za člana, odobravanje članstva komu; sin. učlanjivanje; ant. ispisivanje, iščlanjivanje 3. stupanje u članstvo ili organizaciju; sin. učlanjivanje; ant. ispisivanje, iščlanjivanje 4. početak pohađanja čega; ant. ispisivanje

upisívati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. upìsujēm, 3. l. mn. upìsujū, imp. upìsūj, aor. upisívah, imperf. upìsīvāh, prid. r. upisívao, prid. t. upìsīvān 1. pišući unositi u što [~ ocjenu u imenik] 2. primati koga za člana, odobravati komu članstvo [~ nove članove u zbor]; sin. učlanjivati; ant. ispisivati, iščlanjivati • upisívati se povr. 1. stupati u članstvo ili organizaciju [~ se u planinarsko društvo]; sin. učlanjivati se v. pod učlanjivati; ant. ispisivati se v. pod ispisivati, iščlanjivati se v. pod iščlanjivati 2. počinjati pohađati što [~ se na pravni fakultet]; ant. ispisivati se v. pod ispisivati; vidski paranjak: upisati

ùpisnica

im. ž. G ùpisnicē; mn. N ùpisnice, G ùpisnīcā tiskanica za upis; ant. ispisnica

ùpisnīk

im. m. G ùpisnīkā; mn. N ùpisnīci, G ùpisnīkā službena knjiga u koju se upisuju određeni podatci [sudski ~; ~ brodova; ~ vozila]; sin. registar zast.

upisnìna

im. ž. G upisnìnē; mn. N upisnìne, G upisnínā novčani iznos koji se plaća za upis

ùpit

im. m. G ùpita; mn. N ùpiti, G ȕpītā riječi ili rečenica kojima se pita i na koje se očekuje odgovor [odgovarati na ~; postaviti ~]; sin. pitanje; ant. odgovor

ùpitan

prid. G ùpitna; odr. ùpitnī, G ùpitnōg(a); ž. ùpitna, s. ùpitno; komp. upìtnijī koji se dovodi u pitanje, koji nije siguran ili jasan [~ uspjeh]; sin. dvojben; ant. nedvojben, neupitan

upítati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùpītām, 3. l. mn. upítajū, imp. ùpītāj, aor. upítah, prid. r. upítao, prid. t. ùpītān 1. obratiti se komu tražeći odgovor [~ koga koliko je sati]; sin. (postaviti pitanje) v. pod postaviti; ant. odgovoriti 2. tražiti što od koga, zamoliti koga što [~ oca za savjet] • upítati se povr. pren. dobro o čemu promisliti [~ se kako dalje; Moraš se ~ što želiš.]; sin. zapitati

ùpiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ȕpijēm, 3. l. mn. ȕpijū, imp. ùpīj, aor. ùpih, prid. r. m. ȕpio, ž. ȕpīla, s. ȕpīlo, mn. ȕpīli, prid. t. upìjen 1. uvući u sebe tekućinu (o krpi, spužvi itd.) [~ vlagu; ~ vodu] 2. pren. s oduševljenjem primiti ili prihvatiti što [~ svaku učiteljevu riječ]; vidski paranjak: upijati

ùpitnī

prid. G ùpitnōg(a); ž. ùpitnā, s. ùpitnō koji se odnosi na upit [upitna rečenica]

ùpitnīk

im. m. G ùpitnīka, N mn. ùpitnīci, G ùpitnīkā 1. pravop. pravopisni znak (?), razgodak koji se stavlja iza upitne rečenice 2. tiskani tekst s pitanjima na koja treba pismeno odgovoriti [ispuniti ~] ♦ biti pod upitnikom biti nesiguran, imati slabe izglede u budućnosti

ùpitnōst

im. ž. G ùpitnosti, I ùpitnošću/ùpitnosti svojstvo onoga što je upitno; sin. dvojbenost; ant. nedvojbenost, neupitnost

uplaćívati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. uplàćujēm, 3. l. mn. uplàćujū, imp. uplàćūj, aor. uplaćívah, imperf. uplàćīvāh, prid. r. uplaćívao, prid. t. uplàćīvān plaćati unaprijed [~ ljetovanje]; vidski parnjak: uplatiti

ùplašen

prid. G ùplašena; odr. ùplašenī, G ùplašenōg(a); ž. ùplašena, s. ùplašeno; komp. uplašènijī 1. koji osjeća strah [uplašena djeca] 2. koji odražava strah [~ pogled]; sin. prestrašen

ùplašeno

pril. komp. uplašènijē tako da odražava strah [~ pogledati]; sin. prestrašeno

ùplašenōst

im. ž. G ùplašenosti, I ùplašenošću/ùplašenosti osobina onoga koji je uplašen ili svojstvo onoga što je uplašeno; sin. prestrašenost

ùplašiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùplašīm, 3. l. mn. ùplašē, imp. ùplaši, aor. ùplaših, prid. r. ùplašio, prid. t. ùplašen izazvati strah u kome [~ djecu]; sin. poplašiti poet., zastrašiti • ùplašiti se povr. osjetiti strah, biti u strahu zbog koga ili čega [~ se mraka]; sin. preplašiti, prestrašiti

ȕplata

im. ž. G ȕplatē; mn. N ȕplate, G ȕplātā 1. plaćanje koje robe ili usluge 2. novac dan za koju robu ili uslugu

uplátiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. ùplātīm, 3. l. mn. ùplātē, imp. upláti, aor. uplátih, prid. r. uplátio, prid. t. ùplāćen platiti unaprijed [~ ljetovanje]; vidski parnjak: uplaćivati

ùplatnica

im. ž. G ùplatnicē; mn. N ùplatnice, G ùplatnīcā tiskanica kojom se obavlja uplata [poštanska ~]

ùplesti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. uplètem, 3. l. mn. uplètū, imp. uplèti, aor. uplètoh, prid. r. ùpleo, prid. t. uplèten 1. pletući napraviti što, pletući ugraditi što u što [~ cvijeće u vijenac; ~ vrpcu u kosu] 2. pren. a. učiniti da se tko protiv svoje volje zatekne u kakvoj situaciji [~ prijatelja u svađu]; sin. uvući b. pridružiti koga ili što kakvoj cjelini ili zajednici [~ nove ideje u tekst]; vidski paranjak: uplitati

ùplesti se

gl. svrš. povr. prez. 1. l. jd. uplètem se, 3. l. mn. uplètū se, imp. uplèti se, aor. uplètoh se, prid. r. ùpleo se, prid. t. uplèten postati nezvanim sudionikom kakva događaja [~ u razgovor]; sin. ubaciti se pren., razg. v. pod ubaciti, umiješati se v. pod umiješati; vidski parnjak: upletati se

ùpletānje

im. s. G ùpletānja postajanje nezvanim sudionikom kakva događaja; sin. miješanje, petljanje razg., ubacivanje

ùpletati se

gl. nesvrš. povr. prez. 1. l. jd. ùplećēm se, 3. l. mn. ùplećū se, imp. ùpleći se, aor. ùpletah se, imperf. ùpletāh se, prid. r. ùpletao se postajati nezvanim sudionikom kakva događaja [~ u razgovor]; sin. miješati se v. pod miješati, petljati se razg., plesti se pren., razg. v. pod plesti, ubacivati se pren., razg. v. pod ubacivati; vidski paranjak: uplesti se

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga