nástavak | im. m. 〈G nástāvka; mn. N nástāvci, G nástavākā〉 1. dodatak ili dio kojim se što nastavlja ili produžuje [~ igre; ~ pruge; ~ zime]; sin. produžetak 2. dio koje cjeline koji se nastavlja ili nadovezuje na prethodne dijelove [roman u nastavcima] 3. gram. dio riječi koji se nalazi iza osnove |
nastávati | |
nàstaviti | gl. svrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nàstavīm, 3. l. mn. nàstavē, imp. nàstavi, aor. nàstavih, prid. r. nàstavio, prid. t. nàstavljen〉 1. 〈prijel.〉 ponovno početi nakon prekida [~ put; ~ razgovor] 2. 〈neprijel.〉 ne prestati raditi ili raditi što bez prekida, produžiti trajanje čega [~ s poslom; ~ s tradicijom] • nàstaviti se 〈povr.〉 uslijediti kao nastavak čemu [Priča će se ~.]; vidski paranjak: nastavljati |
nàstavljati | gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nàstavljām, 3. l. mn. nàstavljajū, imp. nàstavljāj, aor. nàstavljah, imperf. nàstavljāh, prid. r. nàstavljao, prid. t. nàstavljān〉 1. 〈prijel.〉 ponovno započinjati nakon prekida [~ razgovor; ~ put] 2. 〈neprijel.〉 ne prestajati raditi ili raditi što bez prekida, produživati trajanje čega [~ s poslom; ~ s tradicijom] • nàstavljati se 〈povr.〉 slijediti kao nastavak čemu [Priča se nastavlja.]; vidski paranjak: nastaviti |
nástāvnī | prid. 〈G nástāvnōg(a); ž. nástāvnā, s. nástāvnō〉 1. koji se odnosi na nastavu [~ program] 2. koji se odvija na nastavi, koji je dio nastave [nastavne aktivnosti]; ant. izvannastavni |
nástāvnica | im. ž. 〈G nástāvnicē; mn. N nástāvnice, G nástāvnīcā〉 žena koja vodi nastavu [~ hrvatskoga jezika; sveučilišna ~] |
nástāvničin | prid. 〈G nástāvničina; ž. nástāvničina, s. nástāvničino〉 koji pripada nastavnici |
nástāvnīk | im. m. 〈G nástāvnīka, V nástāvnīče; mn. N nástāvnīci, G nástāvnīkā〉 osoba koja vodi nastavu [~ hrvatskoga jezika; sveučilišni ~] |
nástojānje | im. s. 〈G nástojānja; mn. N nástojānja, G nástojānjā〉 ulaganje napora, težnja da se što postigne |
nástojati | gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nástojīm, 3. l. mn. nástojē, imp. nástōj, aor. nástojah, imperf. nástojāh, prid. r. nástojao〉 ulagati napore, težiti da se što postigne [~ koga osloboditi; ~ više čitati]; sin. gledati, trsiti se, truditi se |
nastrádati | gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nàstrādām, 3. l. mn. nastrádajū, imp. nàstrādāj, aor. nastrádah, prid. r. nastrádao〉 1. umrijeti nasilnom smrću ili nesretnim slučajem; sin. poginuti 2. pretrpjeti kakvu štetu [Nastradale su električne instalacije.] 3. doživjeti kakvu nesreću ili biti ugrožen kakvom nepogodom; sin. stradati |
nàstran | prid. 〈G nàstrana; odr. nàstranī, G nàstranōg(a); ž. nàstrana, s. nàstrano; komp. nastrànijī〉 1. koji ima nenormalne sklonosti 2. koji odražava čije nenormalne sklonosti; sin. izopačen |
nàstranōst | im. ž. 〈G nàstranosti, I nàstranošću/nàstranosti〉 osobina onoga koji je nastran ili svojstvo onoga što je nastrano; sin. izopačenost |
nàstrijēti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nȁstrēm, 3. l. mn. nȁstrū, imp. nàstri, aor. nàstrijēh, prid. r. m. nȁstrō, ž. nȁstr̄la, s. nȁstr̄lo, mn. nȁstr̄li, prid. t. nȁstr̄t〉 rasporediti po površini što meko, sitno i sl. [~ slamu] |
nástup | |
nastúpati | gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nàstūpām, 3. l. mn. nastúpajū, imp. nàstūpāj, aor. nastúpah, imperf. nàstūpāh, prid. r. nastúpao〉 1. imati nastupe, pojavljivati se pred publikom ili javnošću [~ na koncertima; ~ u četirima atletskim disciplinama; ~ u kazalištu] 2. držati se u ophođenju s drugima [~ sigurno] 3. 〈3. l.〉 približavati se, događati se u bliskoj budućnosti [Nastupa jesen.; Nastupaju teška vremena.]; sin. dolaziti, stizati 4. počinjati raditi na kakvu radnom mjestu [~ u službu]; vidski paranjak: nastupiti |
nastúpiti | gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nàstūpīm, 3. l. mn. nàstūpē, imp. nastúpi, aor. nastúpih, prid. r. nastúpio〉 1. imati nastup, pojaviti se pred publikom ili javnošću [~ na koncertu] 2. ponijeti se u ophođenju s drugima [~ sigurno] 3. 〈3. l.〉 približiti se, dogoditi se u bliskoj budućnosti [Nastupila je jesen.; Nastupit će teška vremena.]; sin. doći, stići; vidski paranjak: nastupati |
nasúkati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàsūkām, 3. l. mn. nasúkajū, imp. nàsūkāj, aor. nasúkah, prid. r. nasúkao, prid. t. nàsūkān〉 dovesti plovilo u plićak tako da nasjedne na dno • nasúkati se 〈povr.〉 plovilom nasjesti na greben, stijenu ili dno [~ se s novom jedrilicom]; vidski paranjak: nasukavati |
nasukávati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nasùkāvām, 3. l. mn. nasukávajū, imp. nasùkāvāj, aor. nasukávah, imperf. nasùkāvāh, prid. r. nasukávao, prid. t. nasùkāvān〉 dovoditi plovilo u plićak tako da nasjedne na dno • nasukávati se 〈povr.〉 plovilom nasjedati na greben, stijenu ili dno [~ se s novom jedrilicom]; vidski paranjak: nasukati |
nàsumcē | |
nàsumicē | pril., usp. nasumce |
nàsumičan | prid. 〈G nàsumična; odr. nàsumičnī, G nàsumičnōg(a); ž. nàsumična, s. nàsumično〉 koji je bez plana, bez sustava |
nàsumično | pril., usp. nasumce |
nasùprot | prij. 〈D〉 označuje da se tko ili što nalazi ili kreće na suprotnoj strani čega [stanovati ~ školi] |
nàsūti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nȁspēm, 3. l. mn. nȁspū, imp. nàspi, aor. nàsūh, prid. r. m. nȁsuo, ž. nȁsūla, s. nȁsūlo, mn. nȁsūli, prid. t. nȁsūt〉 1. sipajući pokriti ili napuniti što [~ rupu zemljom] 2. sipajući dodati, staviti u što [~ još brašna u tijesto] |
nȁš | |
nàšaliti se | gl. svrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. nàšalīm se, 3. l. mn. nàšalē se, imp. nàšali se, aor. nàšalih se, prid. r. nàšalio se〉 izreći ili izvesti šalu [~ na tuđi račun] |
našárati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàšārām, 3. l. mn. našárajū, imp. nàšārāj, aor. našárah, prid. r. našárao, prid. t. nàšārān〉 1. na brzinu neuredno napisati ili nacrtati 2. crtajući ili slikajući ispuniti šarama [~ jaja; ~ svileni rubac] |
nàškoditi | |
nàšmīnkati (se) | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàšmīnkām, 3. l. mn. nàšmīnkajū, imp. nàšmīnkāj, aor. nàšmīnkah, prid. r. nàšmīnkao, prid. t. nàšmīnkān〉 staviti komu šminku na lice; sin. namazati se razg. v. pod namazati |
nàštetiti | |
naštrébati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàštrēbām, 3. l. mn. naštrébajū, imp. nàštrēbāj, aor. naštrébah, prid. r. naštrébao, prid. t. nàštrēbān〉 žarg. naučiti, obično napamet i bez razumijevanja |
našušúriti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. našùšūrīm, 3. l. mn. našùšūrē, imp. našušúri, aor. našušúrih, prid. r. našušúrio, prid. t. našùšūren〉 namjestiti jedno iznad drugoga tako da se poveća obujam [~ perje] |
nàtaći | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtaknēm, 3. l. mn. nàtaknū, imp. natàkni, aor. natàkoh, prid. r. nàtakao, prid. t. nàtaknūt, pril. p. nàtakāvši〉 v. nataknuti |
natákati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtāčēm, 3. l. mn. nàtāčū, imp. natáči, aor. natákah, imperf. nàtākāh, prid. r. natákao, prid. t. nàtākān〉 točeći ulijevati u kakvu posudu [~ vodu u čašu]; vidski parnjak: natočiti |
natàknuti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtaknēm, 3. l. mn. nàtaknū, imp. natàkni, aor. natàknuh, prid. r. natàknuo, prid. t. nàtaknūt, pril. p. natàknūvši〉 staviti što na što tako da čvrsto stoji [~ na ražanj]; sin. (nataći); vidski parnjak: naticati¹ |
natalìtēt | im. m. 〈G natalitéta〉 v. rodnost |
natáložiti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. natáložīm, 3. l. mn. natáložē, imp. natáloži, aor. natáložih, prid. r. natáložio, prid. t. natáložen〉 nanijeti talog [~ mulj] • natáložiti se 〈povr.〉 nakupiti se na dnu čega taloženjem |
natápānje | im. s. 〈G natápānja〉 1. obilno prožimanje tekućinom 2. v. navodnjavanje |
natápati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtāpām, 3. l. mn. natápajū, imp. nàtāpāj, aor. natápah, imperf. nàtāpāh, prid. r. natápao, prid. t. nàtāpān〉 1. obilno prožimati tekućinom [~ rublje prije pranja] 2. v. navodnjavati; vidski paranjak: natopiti |
natapírati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. natàpīrām, 3. l. mn. natapírajū, imp. natàpīrāj, aor. natapírah, prid. r. natapírao, prid. t. natàpīrān〉 počešljati tako da se dobije bujnost (o kosi) • natapírati se 〈povr.〉 počešljati se tako da kosa dobije bujnost |
nàteći | gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. natèčem/nàteknēm, 3. l. mn. natèkū/nàteknū, imp. natèci/nàtekni, aor. natèkoh, prid. r. nàtekao, prid. t. natèčen〉 povećati obujam zbog ozljede ili upale [Natekle su mi noge.]; sin. oteći; vidski parnjak: naticati² |
natégnuti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtēgnēm, 3. l. mn. nàtēgnū, imp. natégni, aor. natégnuh, prid. r. natégnuo, prid. t. nàtēgnūt〉 1. učiniti što napetim [~ žicu]; sin. napeti, napregnuti, zategnuti; ant. olabaviti, opustiti, otpustiti, popustiti 2. pren. a. dati komu više nego što je zasluženo [~ ocjene] b. tvrditi što bez dovoljno pouzdanih činjenica [~ dokaze]; vidski paranjak: natezati |
natézānje | im. s. 〈G natézānja〉 1. činjenje čega napetim; sin. napinjanje, naprezanje, zatezanje; ant. opuštanje, otpuštanje, popuštanje 2. pren. a. davanje komu više nego što je zasluženo b. tvrdnja bez dovoljno pouzdanih činjenica 3. razg. imanje problema s čim, dugotrajni rad s poteškoćama 4. nemoć da se s kim oko čega dogovori |
natézati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtēžēm, 3. l. mn. nàtēžū, imp. natéži, aor. natézah, imperf. nàtēzāh, prid. r. natézao, prid. t. nàtēzān〉 1. činiti što napetim [~ žicu]; sin. napinjati, naprezati, zatezati; ant. labaviti, opuštati, otpuštati, popuštati; vidski parnjak: nategnuti 2. pren. a. davati komu više nego što je zasluženo [~ ocjene]; vidski parnjak: nategnuti b. tvrditi što bez dovoljno pouzdanih činjenica [~ dokaze]; vidski parnjak: nategnuti • natézati se 〈povr.〉 pren. 1. razg. imati problema s čim, dugo i s poteškoćama što raditi [Cijelo se popodne natežem sa zadaćom.] 2. ne moći se s kim oko čega dogovoriti [Natežemo se oko današnjega izlaska.] |
nàticati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtičēm, 3. l. mn. nàtičū, imp. nàtiči, aor. nàticah, imperf. nàticāh, prid. r. nàticao, prid. t. nàticān〉 stavljati što na što tako da čvrsto stoji [~ na ražanj]; vidski parnjak: nataknuti |
nàticati² | gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nàtičēm, 3. l. mn. nàtičū, imp. nàtiči, aor. nàticah, imperf. nàticāh, prid. r. nàticao, prid. t. nàticān〉 povećavati obujam zbog ozljede ili upale [Natiču mi noge.]; sin. oticati; vidski parnjak: nateći |
natìkača | im. ž. 〈G natìkačē; mn. N natìkače, G natìkāčā〉 cipela koja ima otvorenu petu i natiče se na stopalo |