prid. 〈G nȁdbiskupskōg(a); ž. nȁdbiskupskā, s. nȁdbiskupskō〉 koji se odnosi na nadbiskupe

im. s. 〈G nàdcārstva; mn. N nàdcārstva, G nàdcārstāvā/nàdcārstvā〉 biol. jedna od dviju temeljnih skupina na koje se dijeli živi svijet [~ eukariota; ~ prokariota]

im. m. 〈G nadčòvjeka, V nȁdčovječe; mn. N nȁdljūdi, G nadljúdī, DLI nadljúdima〉 fil. osoba koja je intelektualno i moralno razvijenija od današnjega čovjeka

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadèbljām, 3. l. mn. nadèbljajū, imp. nadèbljāj, aor. nadèbljah, prid. r. nadèbljao, prid. t. nȁdebljān〉 učiniti koga debljim • nadèbljati se postati debelim; sin. udebljati

pril. na desnu stranu [Skreni ~.]; sin. desno; ant. lijevo, nalijevo

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadglàsām, 3. l. mn. nadglàsajū, imp. nadglàsāj, aor. nadglàsah, prid. r. nadglàsao, prid. t. nȁdglasān〉 1. nadjačati glasom [~ žamor] 2. steći više glasova pri glasovanju [~ dvotrećinskom većinom]; vidski paranjak: nadglasavati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadglàsāvām, 3. l. mn. nadglasávajū, imp. nadglàsāvāj, aor. nadglasávah, imperf. nadglàsāvāh, prid. r. nadglasávao, prid. t. nadglàsāvān〉 1. nadjačavati glasom [~ žamor] 2. stjecati više glasova pri glasovanju [~ dvotrećinskom većinom]; vidski paranjak: nadglasati

im. s. 〈G nadglédānja〉 provjeravanje i praćenje kakva stanja ili djelovanja; sin. (kontroliranje), nadziranje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdglēdām, 3. l. mn. nadglédajū, imp. nàdglēdāj, aor. nadglédah, imperf. nàdglēdāh, prid. r. nadglédao, prid. t. nàdglēdān〉 provjeravati i pratiti kakvo stanje ili djelovanje [~ proizvodnju; ~ rad učenika]; sin. (kontrolirati), nadzirati

im. ž. 〈G nádglednicē; mn. N nádglednice, G nádglednīcā〉 žena kojoj je posao da što nadgleda; sin. (kontrolorka), nadzornica

prid. 〈G nádgledničina; ž. nádgledničina, s. nádgledničino〉 koji pripada nadglednici; sin. (kontrolorkin), nadzorničin

im. m. 〈G nádglednīka, V nádglednīče; mn. N nádglednīci, G nádglednīkā〉 osoba kojoj je posao da što nadgleda; sin. (kontrolor), nadzornik

im. ž. 〈G nadgrádnjē〉 ukupnost djelatnosti koje se nastavljaju na temeljne [kulturna ~]

prid. 〈G nádgrobnōg(a); ž. nádgrobnā, s. nádgrobnō〉 1. koji se nalazi na grobu [nadgrobna ploča] 2. koji se odvija uz grob, nad grobom [~ govor]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdīđēm, 3. l. mn. nàdīđū, imp. nadíđi, aor. nadíđoh, prid. r. nàdišao, prid. t. nàdīđen〉 1. biti širim od zadanih okvira [~ stranačke ciljeve] 2. biti boljim [To je nadišlo sva očekivanja.]; vidski paranjak: nadilaziti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdignēm, 3. l. mn. nàdignū, imp. nàdigni, aor. nàdigoh, prid. r. nàdigao, prid. t. nàdignūt, pril. p. nàdigāvši〉 v. nadignuti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdignēm, 3. l. mn. nàdignū, imp. nàdigni, aor. nàdignuh, prid. r. nàdignuo, prid. t. nàdignūt, pril. p. nàdignūvši〉 lagano ili malo podignuti što [~ glavu]; sin. (nadići) • nàdignuti se 〈povr.〉 povećati obujam [Tijesto se nadignulo.]; ant. slegnuti se v. pod slegnuti; vidski paranjak: nadizati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nȁdigrām, 3. l. mn. nadìgrajū, imp. nadìgrāj, aor. nadìgrah, prid. r. nadìgrao, prid. t. nȁdigrān〉 igrati bolje od koga drugoga [~ suparnika]

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. nadìgrāvām se, 3. l. mn. nadigrávajū se, imp. nadìgrāvāj se, aor. nadigrávah se, imperf. nadìgrāvāh se, prid. r. nadigrávao se〉 uzajamno težiti što boljoj igri [~ s protivnikom]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdijēvām, 3. l. mn. nadijévajū, imp. nàdijēvāj, aor. nadijévah, imperf. nàdijēvāh, prid. r. nadijévao, prid. t. nàdijēvān〉 1. davati komu kakvo ime [~ prijateljima nadimke] 2. puniti što čime [~ tijesto sirom]; vidski paranjak: nadjenuti

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadìlazīm, 3. l. mn. nadìlazē, imp. nadìlazi, aor. nadìlazih, imperf. nadìlažāh, prid. r. nadìlazio, prid. t. nadìlažen〉 1. biti širim od zadanih okvira [~ stranačke ciljeve] 2. biti boljim [To nadilazi sva očekivanja.]; vidski paranjak: nadići

im. m. 〈G nádīmka; mn. N nádīmci, G nádimākā〉 ime koje zamjenjuje pravo ime ili se upotrebljava uz njega, stječe se u užemu društvu zahvaljujući kakvoj osobini [obiteljski ~; osobni ~]

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. nàdimām se/nàdimljēm se, 3. l. mn. nàdimajū se/nàdimljū se, imp. nàdimāj se/nàdimlji se, aor. nàdimah se, imperf. nàdimāh se, prid. r. nàdimao se〉 1. poprimati veći obujam pod djelovanjem zraka, plina ili vlage 2. pren. biti ispunjen osjećajem vlastite veličine [~ od ponosa]; vidski paranjak: naduti se

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdižēm, 3. l. mn. nàdižū, imp. nàdiži, aor. nàdizah, imperf. nàdizāh, prid. r. nàdizao, prid. t. nàdizān〉 lagano ili malo dizati što [~ glavu] • nàdizati se 〈povr.〉 povećavati obujam [Tijesto se nadiže.]; ant. slijegati se v. pod slijegati; vidski paranjak: nadignuti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadjàčām, 3. l. mn. nadjàčajū, imp. nadjàčāj, aor. nadjàčah, prid. r. nadjàčao, prid. t. nȁdjačān〉 biti jačim ili nadmoćnijim od koga [~ neprijatelja; ~ protivničku momčad]; sin. nadmašiti; vidski parnjak: nadjačavati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadjàčāvām, 3. l. mn. nadjačávajū, imp. nadjàčāvāj, aor. nadjačávah, imperf. nadjàčāvāh, prid. r. nadjačávao, prid. t. nadjàčāvān〉 biti jačim ili nadmoćnijim od koga [~ neprijatelja; ~ protivničku momčad]; sin. nadmašivati; vidski parnjak: nadjačati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdjenēm, 3. l. mn. nàdjenū, imp. nàdjeni, aor. nàdjenuh, prid. r. nàdjenuo, prid. t. nàdjenūt〉 1. dati (o imenu, nadimku) 2. napuniti što čime [~ tijesto sirom]; vidski paranjak: nadijevati

im. m. 〈G nádjeva; mn. N nádjevi, G nádjēvā〉 smjesa kojom se pune različita jela, kolači, kobasice, paprike i sl. [slatki ~; slani ~; ~ od mesa]

im. ž. 〈G nàdlakticē; mn. N nàdlaktice, G nàdlaktīcā〉 anat. dio ruke od lakta do ramena

im. ž. 〈G nàdlanicē; mn. N nàdlanice, G nàdlanīcā〉 anat. gornji dio šake, nasuprot dlanu

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdletīm, 3. l. mn. nàdletē, imp. nadlèti, aor. nadlètjeh, prid. r. m. nadlètio, ž. nadlètjela, s. nadlètjelo, mn. nadlètjeli, prid. t. nàdlećen〉 leteći prijeći iznad čega [~ grad]; vidski parnjak: nadlijetati

prid. → mjerodavan

im. s. 〈G nadlijétānja〉 prelaženje iznad čega letom

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdlijēćēm, 3. l. mn. nàdlijēćū, imp. nadlijéći, aor. nadlijétah, imperf. nàdlijētāh, prid. r. nadlijétāo, prid. t. nàdlijētān〉 leteći prelaziti iznad čega [~ grad]; vidski parnjak: nadletjeti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdmāšīm, 3. l. mn. nàdmāšē, imp. nadmáši, aor. nadmáših, prid. r. nadmášio, prid. t. nàdmāšen〉 biti jačim ili nadmoćnijim od koga [~ neprijatelja; ~ protivničku momčad]; sin. nadjačati; vidski parnjak: nadmašivati

prid. 〈G nadmàšiva; odr. nadmàšivī, G nadmàšivōg(a); ž. nadmàšiva, s. nadmàšivo〉 koji se može nadmašiti; ant. nenadmašan, nenadmašiv

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadmàšujēm, 3. l. mn. nadmàšujū, imp. nadmàšūj, aor. nadmašívah, imperf. nadmàšīvāh, prid. r. nadmašívao, prid. t. nadmàšīvān〉 biti jačim ili nadmoćnijim od koga [~ neprijatelja; ~ protivničku momčad]; sin. nadjačavati; vidski parnjak: nadmašiti

im. s. 〈G nàdmetānja; mn. N nàdmetānja, G nàdmetānjā〉 sudjelovanje u igrama i djelatnostima radi pobjede ili postizanja boljega položaja; sin. borba, natjecanje

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. nàdmećēm se, 3. l. mn. nàdmećū se, imp. nàdmeći se, aor. nàdmetah se, imperf. nàdmetāh se, prid. r. nàdmetao se〉 sudjelovati u kakvoj igri ili djelatnosti radi pobjede ili postizanja boljega položaja [~ u znanju]; sin. natjecati se, takmiti se zast.

im. ž. 〈G nȁdmoći, I nȁdmoću/nȁdmoći〉 moć veća od one koju ima tko drugi [imati ~ na terenu]; sin. premoć, prevlast

prid. 〈G nȁdmoćna; odr. nȁdmoćnī, G nȁdmoćnōg(a); ž. nȁdmoćna, s. nȁdmoćno; komp. nadmòćnijī〉 koji ima veću moć od drugih ili koji je u čemu jači [~ protivnik]; sin. premoćan

prid. 〈G nádmorskōg(a); ž. nádmorskā, s. nádmorskō〉 koji je iznad razine mora [nadmorska visina]; ant. podmorski

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nàdmūdrīm, 3. l. mn. nàdmūdrē, imp. nadmúdri, aor. nadmúdrih, prid. r. nadmúdrio, prid. t. nàdmūdren〉 biti mudrijim od koga, nadmašiti koga lukavošću ili domišljatošću; sin. predriblati pren., razg.; vidski parnjak: nadmudrivati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nadmùdrujēm, 3. l. mn. nadmùdrujū, imp. nadmùdrūj, aor. nadmudrívah, imperf. nadmùdrīvāh, prid. r. nadmudrívao, prid. t. nàdmudrīvān〉 biti mudrijim od koga, nadmašivati koga lukavošću ili domišljatošću • nadmudrívati se 〈povr.〉 uzajamno se nadmetati lukavošću ili domišljatošću [~ se riječima]; vidski paranjak: nadmudriti

prid. 〈G nadnárāvna; odr. nadnárāvnī, G nadnárāvnōg(a); ž. nadnárāvna, s. nadnárāvno〉 koji nije u skladu s poznatim prirodnim zakonima, koji prelazi granice onoga što je prirodno, koji nije stvaran ili moguć [nadnaravna pojava; nadnaravno biće]; sin. natprirodan

im. m. 〈G nádnēvka; mn. N nádnēvci, G nádnevākā〉 kalendarska oznaka dana, mjeseca i godine kojega događaja [današnji ~]; sin. datum

im. ž. 〈G nȁdnicē; mn. N nȁdnice, G nȁdnīcā〉 plaća koja se s poslodavcem dogovara za dan rada

im. m. 〈G nȁdničāra, V nȁdničāru/nȁdničāre; mn. N nȁdničāri, G nȁdničārā〉 osoba koja radi za nadnicu