prid. 〈G prepotèntna; odr. prepotèntnī, G prepotèntnōg(a); ž. prepotèntna, s. prepotèntno; komp. prepotèntnijī〉 koji je pun sebe, koji ne cijeni druge, a sebe cijeni preko svake mjere

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòznām, 3. l. mn. prepòznajū, imp. prepòznāj, aor. prepòznah, prid. r. prepòznao, prid. t. prȅpoznāt〉 1. shvatiti da je tko već poznat ili što već poznato već vidjeli [~ miris sijena; ~ prijatelje iz djetinjstva; ~ stare ulice] 2. shvatiti ili vidjeti ono što se prikriva, što nije na prvi pogled vidljivo [~ znakove opasnosti; ~ laž] • prepòznati se 〈povr.〉 pronaći u čemu sličnosti sa svojim osobinama ili životnim okolnostima [~ se u priči]; vidski paranjak: prepoznavati

prid. 〈G prepoznàtljiva; odr. prepoznàtljivī, G prepoznàtljivōg(a); ž. prepoznàtljiva, s. prepoznàtljivo; komp. prepoznatljìvijī〉 koji se može lako po čemu prepoznati, koji ima posebna obilježja [~ stil]; ant. neprepoznatljiv

im. ž. 〈G prepoznàtljivosti, I prepoznàtljivošću/prepoznàtljivosti〉 svojstvo onoga što je prepoznatljivo; ant. neprepoznatljivost

im. s. 〈G prepoznávānja〉 1. shvaćanje da je tko već poznat ili što već poznato 2. shvaćanje ili uviđanje onoga što se prikriva, što nije na prvi pogled vidljivo 3. pronalaženje sličnosti sa svojim osobinama ili životnim okolnostima

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepòznājēm, 3. l. mn. prepòznājū, imp. prepoznáji, aor. prepoznávah, imperf. prepòznāvāh, prid. r. prepoznávao, prid. t. prepòznāvān〉 1. shvaćati da je tko već poznat ili što već poznato već vidjeli [~ miris sijena; ~ prijatelje iz djetinjstva; ~ stare ulice] 2. shvaćati ili viđati ono što se prikriva, što nije na prvi pogled vidljivo [~ znakove opasnosti; ~ laži] • prepoznávati se 〈povr.〉 pronalaziti u čemu sličnosti sa svojim osobinama ili životnim okolnostima [~ se u priči]; vidski paranjak: prepoznati

prid. 〈G prepredèna; odr. preprèdenī, G preprèdenōg(a); ž. prepredèna, s. prepredèno; odr. prepredènijī〉 1. koji krije misli i osjećaje s namjerom da koga nadmudri ili prevari [~ trgovac] 2. koji je prožet željom i namjerom da se koga nadmudri ili prevari [prepredeno ponašanje]; sin. lukav

im. ž. 〈G preprèdenosti, I preprèdenošću/preprèdenosti〉 1. osobina onoga koji krije misli i osjećaje s namjerom da koga nadmudri ili prevari 2. svojstvo onoga što je prožeto željom i namjerom da se koga nadmudri ili prevari

im. m. 〈G prepredenjáka, V prȅpredenjāče; mn. N prepredenjáci, G prepredenjákā〉 lukava, prepredena osoba; sin. lisac pren.

im. ž. 〈G prȅprekē, DL prȅpreci; mn. N prȅpreke, G prȅprēkā〉 1. predmet koji priječi kretanje u određenome smjeru ili pristup čemu [~ na cesti]; sin. (barijera) 2. pren. ono što ometa ili onemogućuje obavljanje kakva posla [~ u učenju]; sin. smetnja, poteškoća, ( teškoća); sin. zapreka

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèprīčām, 3. l. mn. prepríčajū, imp. prèprīčāj, aor. prepríčah, prid. r. prepríčao, prid. t. prèprīčān〉 ispričati komu ono što se od koga čulo ili gdje pročitalo [~ sadržaj romana]; vidski parnjak: prepričavati

im. s. 〈G prepričávānja〉 pričanje komu onoga što se od koga čulo ili gdje pročitalo

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preprìčāvām, 3. l. mn. prepričávajū, imp. preprìčāvāj, aor. prepričávah, imperf. preprìčāvāh, prid. r. prepričávao, prid. t. preprìčāvān〉 pričati komu ono što se od koga čulo ili gdje pročitalo [~ sadržaj romana]; vidski parnjak: prepričati

im. ž. 〈G prȅprodajē〉 ponovna prodaja za višu cijenu [~ karata]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepròdām, 3. l. mn. prepròdajū, imp. prepròdāj, aor. prepròdah/prȅprodadoh, prid. r. m. prȅprodao, ž. prȅprodāla, s. prȅprodālo, mn. prȅprodāli, prid. t. prȅprodān〉 ponovno prodati za višu cijenu [~ automobil]; vidski parnjak: preprodavati

im. m. 〈G preprodaváča, V prȅprodavāču; mn. N preprodaváči, G preprodaváčā〉 osoba koja se bavi preprodajom

im. ž. 〈G preprodavàčicē; mn. N preprodavàčice, G preprodavàčīcā〉 žena koja se bavi preprodajom

prid. 〈G preprodavàčičina; ž. preprodavàčičina, s. preprodavàčičino〉 koji pripada preprodavačici

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prepròdājēm, 3. l. mn. prepròdājū, imp. preprodáji, aor. preprodávah, imperf. prepròdāvāh, prid. r. preprodávao, prid. t. prepròdāvān〉 ponovno prodavati za višu cijenu [~ automobile]; vidski parnjak: preprodati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpržīm, 3. l. mn. prèpržē, imp. prèprži, aor. prèpržih, prid. r. prèpržio, prid. t. prèpržen〉 1. kratko pržiti što tako da se isprži [~ krušne mrvice] 2. previše ispržiti što tako da zagori [~ luk]

prid. 〈G prȅpuna; odr. prȅpunī, G prȅpunōg(a); ž. prȅpuna, s. prȅpuno〉 koji je napunjen do vrha ili preko vrha, koji je previše pun ili nabijen [prepuna torba; prepuno gledalište]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpunīm, 3. l. mn. prèpunē, imp. prèpuni, aor. prèpunih, prid. r. prèpunio, prid. t. prèpunjen〉 napuniti iznad željene mjere ili više nego što stane [~ bocu vinom; ~ autobus putnicima]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpustīm, 3. l. mn. prèpustē, imp. prepùsti, aor. prepùstih, prid. r. prepùstio, prid. t. prèpušten〉 odreći se čega u čiju korist [~ mjesto u tramvaju; ~ odluku ocu; ~ vodstvo] • prepùstiti se 〈povr.〉 ne pružiti otpor, potpuno se otvoriti komu ili čemu [~ se tuđemu utjecaju; ~ se uživanju; ~ se sudbini]; sin. predati se v. pod predati; vidski paranjak: prepuštati

im. s. 〈G prepúštānja〉 1. odricanje od čega u čiju korist 2. nepružanje otpora, potpuno otvaranje komu ili čemu

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèpūštām, 3. l. mn. prepúštajū, imp. prèpūštāj, aor. prepúštah, imperf. prèpūštāh, prid. r. prepúštao, prid. t. prèpūštān〉 odricati se čega u čiju korist [~ mjesto u tramvaju; ~ odluke ocu; ~ vodstvo] • prepúštati se 〈povr.〉 ne pružati otpor, potpuno se otvarati komu ili čemu [~ se tuđemu utjecaju; ~ se užitcima; ~ se sudbini]; sin. predavati se v. pod predavati; vidski paranjak: prepustiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preračùnām, 3. l. mn. preračùnajū, imp. preračùnāj, aor. preračùnah, prid. r. preračùnao, prid. t. prȅračunān〉 pretvoriti jednu novčanu ili mjernu jedinicu u drugu [~ kune u dolare; ~ metre u milimetre] • preračùnati se 〈povr.〉 pren. loše procijeniti; vidski paranjak: preračunavati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preračùnāvām, 3. l. mn. preračunávajū, imp. preračùnāvāj, aor. preračunávah, imperf. preračùnāvāh, prid. r. preračunávao, prid. t. preračùnāvān〉 1. pretvarati jednu novčanu ili mjernu jedinicu u drugu [~ kune u dolare; ~ metre u milimetre] • preračunávati se 〈povr.〉 pren. loše procjenjivati; vidski paranjak: preračunati

im. ž. 〈G prȅradē; mn. N prȅrade, G prȅrādā〉 1. pretvaranje sirovine u gotove proizvode [~ nafte] 2. promjena oblika ili sadržaja čega [~ teksta]; sin. (adaptacija); sin. preradba, ( prerađivanje)

im. ž. 〈G prèradbē; mn. N prèradbe, G prèradābā/prȅrādbā/prèradbī〉 usp. prerada

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèrādīm, 3. l. mn. prèrādē, imp. prerádi, aor. prerádih, prid. r. prerádio, prid. t. prèrāđen〉 1. načiniti proizvod od sirovine ili načiniti od jednoga proizvoda drugi [~ drvo; ~ mlijeko u sir] 2. unijeti u što promjene i tako mu dati nov oblik ili sadržaj [~ tekst]; sin. (adaptirati); vidski paranjak: prerađivati

im. ž. 〈G prerađèvinē; mn. N prerađèvine, G prerađèvīnā〉 ono što je prerađeno, proizvod preradbe

im. s. 〈G prerađívānja; mn. N prerađívānja, G prerađívānjā〉 v. prerada, preradba

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preràđujēm, 3. l. mn. preràđujū, imp. preràđūj, aor. prerađívah, imperf. preràđīvāh, prid. r. prerađívao, prid. t. preràđīvān〉 1. činiti proizvode od sirovine ili činiti od jednoga proizvoda drugi [~ drvo; ~ mlijeko u sir] 2. unositi u što promjene i tako mu davati nov oblik ili sadržaj [~ tekstove]; sin. (adaptirati); vidski paranjak: preraditi

pril. prije početka određenoga roka [Prerano je za konačni dogovor.]; sin. rano; ant. kasno, prekasno

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preraspòdijēlīm, 3. l. mn. preraspòdijēlē, imp. preraspodijéli, aor. preraspodijélih, prid. r. preraspodijélio, prid. t. preraspòdijēljen〉 ponovno raspodijeliti ono što je već raspodijeljeno [~ proračunske troškove]; vidski parnjak: preraspodjeljivati

im. ž. 〈G prȅraspodjelē; mn. N prȅraspodjele, G prȅraspodjēlā〉 ponovna raspodjela čega već raspodijeljenog

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preraspodjèljujēm, 3. l. mn. preraspodjèljujū, imp. preraspodjèljūj, aor. preraspodjeljívah, imperf. praraspodjèljīvāh, prid. r. preraspodjeljívao, prid. t. preraspodjèljīvān〉 ponovno raspodjeljivati ono što je već raspodijeljeno [~ proračunske troškove]; vidski parnjak: preraspodijeliti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. preraspòrēdīm, 3. l. mn. preraspòrēdē, imp. prerasporédi, aor. prerasporédih, prid. r. prerasporédio, prid. t. preraspòrēđen〉 ponovno rasporediti ono što je već raspoređeno [~ radnike na nova radna mjesta]; vidski parnjak: preraspoređivati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prerasporèđujēm, 3. l. mn. prerasporèđujū, imp. prerasporèđūj, aor. preraspoređívah, imperf. prerasporèđīvāh, prid. r. preraspoređívao, prid. t. prerasporèđīvān〉 ponovno raspoređivati ono što je već raspoređeno [~ radnike na nova radna mjesta]; vidski parnjak: prerasporediti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prerástem, 3. l. mn. prerástū, imp. prerásti, aor. prerástoh, prid. r. prèrāstao, prid. t. prèrāšten〉 1. postati višim, prestići koga u rastu [~ stariju sestru; ~ roditelje] 2. pren., razg. a. uzdignuti se nad drugima, postati boljim od njih [~ suradnike] b. rastući prijeći ili pretvoriti se u što drugo [Sukob je prerastao u rat.]

im. m. 〈G prèreza; mn. N prèrezi, G prȅrēzā〉 mjesto na kojemu je što prerezano

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèrežēm, 3. l. mn. prèrežū, imp. prèreži, aor. prèrezah, prid. r. prèrezao, prid. t. prèrezān〉 režući razdvojiti što na dva dijela

im. ž. 〈G prȇrijē; mn. N prȇrije, G prȇrījā〉 zem. prostrana travnata površina u Sjevernoj Americi

prid. 〈G prȇrījskōg(a); ž. prȇrījskā, s. prȇrījskō〉 koji se odnosi na preriju [prerijska ~]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prerùšāvām, 3. l. mn. prerušávajū, imp. prerùšāvāj, aor. prerušávah, imperf. prerùšāvāh, prid. r. prerušávao, prid. t. prerùšāvān〉 preoblačiti koga kako ga se ne bi prepoznalo; sin. prerušivati (se); vidski parnjak: prerušiti ( se)

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prèrušīm, 3. l. mn. prèrušē, imp. prèruši, aor. prèruših, prid. r. prèrušio, prid. t. prèrušen〉 preobući koga kako ga se ne bi prepoznalo; vidski parnjaci: prerušavati ( se), prerušivati ( se)

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prerùšujēm, 3. l. mn. prerùšujū, imp. prerùšūj, aor. prerušívah, imperf. prerùšīvāh, prid. r. prerušívao, prid. t. prerùšīvān〉 usp. prerušavati ( se)

im. m. 〈G prèsatka; mn. N prèsadci, G prèsadākā〉 med. organ, dio organa ili tkivo koje se presađuje na drugo mjesto na istome tijelu ili na drugo tijelo; sin. (transplantat)