prȍračunāt | prid. 〈G prȍračunāta; odr. prȍračunātī, G prȍračunātōg(a); ž. prȍračunāta, s. prȍračunāto; komp. proračunàtijī〉 1. koji sve radi smišljeno kako bi postigao određeni cilj [~ čovjek] 2. koji je dan ili donesen kako bi se postigao određeni cilj [~ postupak]; ant. neproračunat; sin. promišljen |
proračùnati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. proračùnām, 3. l. mn. proračùnajū, imp. proračùnāj, aor. proračùnah, prid. r. proračùnao, prid. t. prȍračunān〉 1. predvidjeti na osnovi brojčanih podataka [~ troškove] 2. pren. dobro sve promisliti [~ i odlučiti] |
prȍračunātōst | im. ž. 〈G prȍračunātosti, I prȍračunātošću/prȍračunātosti〉 osobina onoga koji je proračunat; sin. promišljenost |
prȍračūnskī | prid. 〈G prȍračūnskōg(a); ž. prȍračūnskā, s. prȍračūnskō〉 koji se odnosi na proračun [proračunsko razdoblje] |
proráditi | gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. pròrādīm, 3. l. mn. pròrādē, imp. prorádi, aor. prorádih, prid. r. prorádio〉 1. početi raditi [Motor je proradio.] 2. u potpunosti proći, naučiti ili provježbati [Proradio je cijelu knjigu.] |
pròreći | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prorèčem/pròreknēm, 3. l. mn. prorèkū/pròreknū, imp. prorèci/pròrekni, aor. prorèkoh, prid. r. pròrekao, prid. t. prorèčen, pril. p. pròrekāvši〉 naslutiti ono što će se dogoditi [~ sudbinu]; sin. predvidjeti; vidski parnjak: proricati |
pròred | im. m. 〈G pròreda; mn. N pròredi, G prȍrēdā〉 razmak između dvaju redaka ili redova |
pròrez | im. m. 〈G pròreza; mn. N pròrezi, G prȍrēzā〉 prorezano mjesto, obično na odjeći |
pròrezati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròrežēm, 3. l. mn. pròrežū, imp. pròreži, aor. pròrezah, prid. r. pròrezao, prid. t. pròrezān〉 režući napraviti otvor, napraviti rez [~ tkaninu] |
pròricānje | im. s. 〈G pròricānja; mn. N pròricānja, G pròricānjā〉 naslućivanje onoga što će se dogoditi; sin. predviđanje |
pròricati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròričēm, 3. l. mn. pròričū, imp. pròriči, aor. pròricah, imperf. pròricāh, prid. r. pròricao, prid. t. pròrīcān〉 naslućivati ono što će se dogoditi [~ sudbinu]; sin. predviđati; vidski parnjak: proreći |
prorijéditi | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròrijēdīm, 3. l. mn. pròrijēdē, imp. prorijédi, aor. prorijédih, prid. r. prorijédio, prid. t. pròrijēđen〉 učiniti što rijetkim ili rjeđim [~ posjete; ~ šumu] • prorijéditi se 〈povr.〉 postati rijetkim ili rjeđim [Posjeti su se prorijedili.; Kosa mu se prorijedila.; Promet se prorijedio.]; vidski paranjak: prorjeđivati |
prorjeđívati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prorjèđujēm, 3. l. mn. prorjèđujū, imp. prorjèđūj, aor. prorjeđívah, imperf. prorjèđīvāh, prid. r. prorjeđívao, prid. t. prorjèđīvān〉 činiti što rijetkim ili rjeđim [~ posjete; ~ šumu] • prorjeđívati se 〈povr.〉 postajati rijetkim ili rjeđim [Posjeti se prorjeđuju.; Kosa mu se prorjeđuje.; Promet se prorjeđuje.]; vidski paranjak: prorijediti |
proročànstvo | im. s. 〈G proročànstva; mn. N proročànstva, G proròčānstāvā/proròčānstvā〉 ono što se proreklo, navijestilo |
pròročica | im. ž. 〈G pròročicē; mn. N pròročice, G pròročīcā〉 žena koja unaprijed zna i naviješta što će se dogoditi |
pròročičin | prid. 〈G pròročičina; ž. pròročičina, s. pròročičino〉 koji pripada proročici |
pròročīšte | im. s. 〈G pròročīšta; mn. N pròročīšta, G pròročīštā〉 mjesto na kojemu su proroci objavljivali volju viših sila i proricali buduća zbivanja |
pròročkī | prid. 〈G pròročkōg(a); ž. pròročkā, s. pròročkō〉 koji se odnosi na proroke |
pròrok | im. m. 〈G pròroka, V pròroče; mn. N pròroci, G prȍrōkā〉 1. osoba koja unaprijed zna i naviješta što će se dogoditi 2. rel. onaj koji prenosi Božju poruku |
pròsac | im. m. 〈G pròsca; mn. N pròsci, G prȍsācā〉 1. muškarac koji prosi djevojku 2. 〈mn.〉 dio svatovske povorke koja dolazi po mladenku |
prȍsenī | prid. 〈G prȍsenōg(a); ž. prȍsenā, s. prȍsenō〉 koji je od prosa |
pròsidba | im. ž. 〈G pròsidbē〉 traženje od djevojke ili njezinih roditelja pristanak na brak [ići u prosidbu]; sin. (prošnja) |
pròsijati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròsijēm, 3. l. mn. pròsijū, imp. pròsīj, aor. pròsijah, prid. r. pròsijao, prid. t. pròsijān〉 propustiti što kroza sito ili sijući očistiti što od krupnih čestica [~ kukuruzno brašno]; vidski parnjak: prosijavati |
prosijávati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prosìjāvām, 3. l. mn. prosijávajū, imp. prosìjāvāj, aor. prosijávah, imperf. prosìjāvāh, prid. r. prosijávao, prid. t. prosìjāvān〉 propuštati što kroza sito ili sijući čistiti što od krupnih čestica [~ kukuruzno brašno]; vidski parnjak: prosijati |
prosijávati | gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. prosìjāvā, 3. l. mn. prosijávajū, aor. 3. l. jd. prosijáva, imperf. 3. l. jd. prosìjāvāše, prid. r. prosijávao〉 sjati kroz kakvu prepreku [Sunce je prosijavalo kroz oblake.]; vidski parnjak: prosjati |
prȍsijēd | prid. 〈G prȍsijēda; odr. prȍsijēdī, G prȍsijēdōg(a); ž. prȍsijēda, s. prȍsijēdo〉 koji je pomalo sijed [prosijeda kosa] |
pròsinac | im. m. 〈G pròsīnca〉 dvanaesti mjesec u kalendarskoj godini, mjesec između studenoga i siječnja |
pròsinačkī | prid. 〈G pròsinačkōg(a); ž. pròsinačkā, s. pròsinačkō〉 koji se odnosi na prosinac |
pròsipati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròsipām/pròsipljēm, 3. l. mn. pròsipajū/pròsipljū, imp. pròsipāj/pròsiplji, aor. pròsipah, imperf. pròsipāh, prid. r. pròsipao, prid. t. pròsipān〉 1. sipajući istresati što iz čega; vidski parnjak: prosuti 2. činiti da se što sipko raspe; vidski parnjak: prosuti 3. pren. nerazumno trošiti [~ novac; ~ pamet] |
pròsiti | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròsīm, 3. l. mn. pròsē, imp. pròsi, aor. pròsih, imperf. pròšāh, prid. r. pròsio, prid. t. prȍšen〉 1. tražiti milostinju [~ na ulici] 2. tražiti od djevojke ili njezinih roditelja pristanak na brak [~ djevojku] |
prȍsjāčkī | prid. 〈G prȍsjāčkōg(a); ž. prȍsjāčkā, s. prȍsjāčkō〉 koji se odnosi na prosjake |
prȍsjāk | im. m. 〈G prȍsjāka, V prȍsjāče; mn. N prȍsjāci, G prȍsjākā〉 osoba koja prosi, traži milostinju |
prosjàkinja | im. ž. 〈G prosjàkinjē; mn. N prosjàkinje, G prosjàkīnjā〉 žena koja prosi, traži milostinju |
pròsjati | gl. svrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. pròsjā, 3. l. mn. pròsjajū, aor. 3. l. jd. prȍsja, prid. r. pròsjao〉 početi sjati kroz kakvu prepreku [Sunce je prosjalo kroz oblake.]; vidski parnjak: prosijavati |
pròsječan | prid. 〈G pròsječna; odr. pròsječnī, G pròsječnōg(a); ž. pròsječna, s. pròsječno〉 1. koji se ne ističe, ne odskače od drugih, koji nije ni osobito dobar ni osobito loš [~ učenik] 2. koji je u skladu s prosjekom, koji je na sredini između dviju veličina [prosječna ocjena; prosječna kakvoća]; sin. srednji |
pròsječnōst | im. ž. 〈G pròsječnosti, I pròsječnošću/pròsječnosti〉 osobina onoga koji je prosječan ili svojstvo onoga što je prosječno |
pròsjeći | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prosijéčem, 3. l. mn. prosijékū, imp. prosijéci, aor. pròsjekoh, prid. r. pròsjekao, prid. t. prosjèčen〉 sijekući napraviti prolaz |
prósjek | im. m. 〈G prósjeka; mn. N prósjeci, G prósjēkā〉 sredina između dviju krajnjih veličina, srednja vrijednost koja se dobiva dijeljenjem zbroja više veličina s brojem tih veličina [~ ocjena] |
pròsjek | im. m. 〈G pròsjeka; mn. N pròsjeci, G prȍsjēkā〉 1. put probijen sječom stabala [šumski ~] 2. v. kanal |
proskribírati | gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. proskrìbīrām, 3. l. mn. proskribírajū, imp. proskrìbīrāj, aor. proskribírah, imperf. proskrìbīrāh, prid. r. proskribírao, prid. t. proskrìbīrān〉 1. načiniti/činiti kakav popis radi nadzora ili progona 2. v. zabraniti, zabranjivati |
prȍslava | im. ž. 〈G prȍslavē; mn. N prȍslave, G prȍslāvā〉 svečano obilježavanje kojega važnog događaja [~ Dana državnosti; ~ rođendana] |
pròslaviti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròslavīm, 3. l. mn. pròslavē, imp. pròslavi, aor. pròslavih, prid. r. pròslavio, prid. t. pròslavljen〉 1. obilježiti što proslavom [~ Dan državnosti; ~ rođendan] 2. učiniti koga ili što slavnim [~ svoj klub] • pròslaviti se 〈povr.〉 postati slavnim [~ se sportskim rezultatima; ~ se u ratu]; vidski paranjak: proslavljati |
pròslavljati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròslavljām, 3. l. mn. pròslavljajū, imp. pròslavljāj, aor. pròslavljah, imperf. pròslavljāh, prid. r. pròslavljao, prid. t. pròslavljān〉 1. obilježavati što proslavom [~ Dan državnosti; ~ rođendan]; sin. slaviti 2. činiti koga ili što slavnim [~ svoj klub] • pròslavljati se 〈povr.〉 postajati slavnim [~ se sportskim rezultatima; ~ se u ratu]; vidski paranjak: proslaviti |
proslijéditi | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pròslijēdīm, 3. l. mn. pròslijēdē, imp. proslijédi, aor. proslijédih, prid. r. proslijédio, prid. t. pròslijēđen〉 poslati dalje [~ poruku; ~ pismo]; vidski parnjak: prosljeđivati |
pròslov | im. m. 〈G pròslova; mn. N pròslovi, G prȍslōvā〉 prigodni uvodni tekst ili govor [~ zborniku] |
prosljeđívati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. prosljèđujēm, 3. l. mn. prosljèđujū, imp. prosljèđūj, aor. prosljeđívah, imperf. prosljèđīvāh, prid. r. prosljeđívao, prid. t. prosljèđīvān〉 slati dalje [~ poruke; ~ pisma]; vidski parnjak: proslijediti |
prȍso | im. s. 〈G prȍsa〉 bot. 1. žitarica s jestivim sitnim okruglim zrnatim plodovima 2. jestivi sitni okrugli plodovi istoimene žitarice |
pròspekt | im. m. 〈G pròspekta; mn. N pròspekti, G pròspekātā/prȍspēktā〉 promidžbeni letak |