rascvjetávati se | gl. nesvrš. povr. 〈prez. 3. l. jd. rascvjètāvā se, 3. l. mn. rascvjetávajū se, aor. 3. l. jd. rascvjetáva se, imperf. 3. l. jd. rascvjètāvāše se, prid. r. rascvjetávao se〉 razvijati cvjetove [Voćke se rascvjetavaju svakoga proljeća.]; vidski parnjak: rascvjetati se |
rasèliti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràselīm, 3. l. mn. ràselē, imp. rasèli, aor. rasèlih, prid. r. rasèlio, prid. t. ràseljen〉 silom otjerati koga iz prebivališta na različita mjesta [~ stanovnike] • rasèliti se 〈povr.〉 odseliti se iz zavičaja ili matične države [Hrvati su se raselili diljem svijeta.]; vidski parnjak: raseljavati |
raseljávati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. rasèljāvām, 3. l. mn. raseljávajū, imp. rasèljāvāj, aor. raseljávah, imperf. rasèljāvāh, prid. r. raseljávao, prid. t. rasèljāvān〉 silom tjerati koga iz prebivališta na različita mjesta [~ stanovnike] • raseljávati se 〈povr.〉 seliti se iz zavičaja ili matične države [Hrvati su se raseljavali tijekom 19. i 20. stoljeća.]; vidski parnjak: raseliti |
rasformírati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. rasfòrmīrām, 3. l. mn. rasformírajū, imp. rasfòrmīrāj, aor. rasformírah, prid. r. rasformírao, prid. t. rasfòrmīrān〉 raspustiti što organizirano ili ustrojeno [~ razred; ~ brigadu] |
rashláditi (se) | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràshlādīm, 3. l. mn. ràshlādē, imp. rashládi, aor. rashládih, prid. r. rashládio, prid. t. ràshlāđen〉 učiniti što hladnim ili hladnijim [~ juhu; ~ piće; ~ zrak u sobi]; sin. ohladiti; ant. ugrijati, zagrijati • rashláditi se 〈povr.〉 postati hladnim ili hladnijim [Sok se rashladio.]; sin. osvježiti (se) v. pod osvježiti; vidski paranjak: rashlađivati ( se) |
ráshladnī | prid. 〈G ráshladnōg(a); ž. ráshladnā, s. ráshladnō〉 koji služi za hlađenje [~ uređaj] |
rashlađívānje | im. s. 〈G rashlađívānja; mn. N rashlađívānja, G rashlađívānjā〉 1. činjenje čega hladnim ili hladnijim; sin. hlađenje; ant. grijanje, zagrijavanje 2. postajanje hladnim ili hladnijim |
rashlađívati (se) | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. rashlàđujēm, 3. l. mn. rashlàđujū, imp. rashlàđūj, aor. rashlađívah, imperf. rashlàđīvāh, prid. r. rashlađívao, prid. t. rashlàđīvān〉 činiti što hladnim ili hladnijim [~ juhu; ~ piće; ~ zrak u sobi]; sin. hladiti; ant. grijati, zagrijavati • rashlađívati se 〈povr.〉 postajati hladnim ili hladnijim; vidski paranjak: rashladiti ( se) |
ráshod | |
rásipan | |
ràsipānje | im. s. 〈G ràsipānja〉 proces u kojemu se što rasipa |
ràsipati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràsipām/ràsipljēm, 3. l. mn. ràsipajū/ràsipljū, imp. ràsipāj/ràsiplji, aor. ràsipah, imperf. ràsipāh, prid. r. ràsipao, prid. t. ràsipān〉 1. sipajući stavljati na sve strane [~ brašno; ~ šećer]; sin. razasipati poet. 2. pren. lakoumno trošiti [~ novce]; sin. škrtariti; vidski paranjak: rasuti |
rásipnica | |
rásipničin | prid. 〈G rásipničina; ž. rásipničina, s. rásipničino〉 koji pripada rasipnici; ant. škrtičin |
rásipnīk | |
rásipno | |
rásipnōst | im. ž. 〈G rásipnosti, I rásipnošću/rásipnosti〉 osobina onoga koji je rasipan; sin. rastrošnost; ant. škrtost |
ràsist | im. m. 〈G ràsista, V ràsistu; mn. N ràsisti, G rȁsīstā〉 osoba koja prihvaća rasizam kao svoj svjetonazor |
ràsistica | im. ž. 〈G ràsisticē; mn. N ràsistice, G ràsistīcā〉 žena koja prihvaća rasizam kao svoj svjetonazor |
ràsističin | prid. 〈G ràsističina; ž. ràsističina, s. ràsističino〉 koji pripada rasistici |
rasìstičkī | prid. 〈G rasìstičkōg(a); ž. rasìstičkā, s. rasìstičkō〉 koji se odnosi na rasiste i rasizam |
rasìzam | im. m. 〈G rasìzma〉 1. učenje po kojemu su biološke i duhovne osobine ljudi određene njihovom pripadnošću određenoj rasi, a rasna svojstva predodređuju kulturnu i povijesnu zadaću pojedinih naroda 2. djelovanje utemeljeno na rasnim razlikama koje se očituje mržnjom prema drugim rasama i njihovim progonom |
rásjed | im. m. 〈G rásjeda; mn. N rásjedi, G rásjēdā〉 geol. strukturna jedinica litosfere koja nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova Zemljine kore duž pukotina |
rásjednī | prid. 〈G rásjednōg(a); ž. rásjednā, s. rásjednō〉 koji se odnosi na rasjed [rasjedna pukotina] |
raskàlāšen | prid. 〈G raskàlāšena; odr. raskàlāšenī, G raskàlāšenōg(a); ž. raskàlāšena, s. raskàlāšeno; komp. raskalašènijī〉 1. koji se ponaša bez ikakve zadrške [~ čovjek] 2. koji odražava da se tko ponaša bez ikakve zadrške [~ život; raskalašena zabava; raskalašeno ponašanje] |
raskalašènica | im. ž. 〈G raskalašènicē; mn. N raskalašènice, G raskalašènīcā〉 raskalašena žena |
raskalašèničin | prid. 〈G raskalašèničina; ž. raskalašèničina, s. raskalašèničino〉 koji pripada rasklašenici |
raskalašènīk | im. m. 〈G raskalašeníka, V rȁskalašenīče; mn. N raskalašeníci, G raskalašeníkā〉 raskalašena osoba |
raskàlāšenōst | im. ž. 〈G raskàlāšenosti, I raskàlāšenošću/raskàlāšenosti〉 osobina onoga koji je raskalašen ili svojstvo onoga što je raskalašeno |
raskápati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràskāpām, 3. l. mn. raskápajū, imp. ràskāpāj, aor. raskápah, imperf. ràskāpāh, prid. r. raskápao, prid. t. ràskāpān〉 kopajući otvarati što ili vaditi što iz čega [~ grobove; ~ smeće; ~ ulicu]; sin. raskopavati; vidski parnjak: raskopati |
raskápčati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràskāpčām, 3. l. mn. raskápčajū, imp. ràskāpčāj, aor. raskápčah, imperf. ràskāpčāh, prid. r. raskápčao, prid. t. ràskāpčān〉 otvarati ono što je zatvoreno kopčanjem [~ kaput; ~ košulju; ~ ogrlicu]; sin. raskopčavati; ant. zakapčati; vidski parnjak: raskopčati |
ráskid | im. m. 〈G ráskida; mn. N ráskidi, G ráskīdā〉 1. čin kojim se prekida kakvo stanje 2. prav. prestanak ugovornoga odnosa [jednostrani ~; sporazumni ~] |
raskídati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràskīdām, 3. l. mn. raskídajū, imp. ràskīdāj, aor. raskídah, imperf. ràskīdāh, prid. r. raskídao, prid. t. ràskīdān〉 1. kidajući razdvajati na dva dijela; sin. iskidati; vidski parnjak: ràskidati 2. prekidati (o vezi ili ugovoru); sin. razvrgavati; vidski paranjak: raskinuti |
ràskidati | |
ràskinuti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràskinēm, 3. l. mn. ràskinū, imp. ràskini, aor. ràskinuh, prid. r. ràskinuo, prid. t. ràskinūt〉 1. kidajući razdvojiti na dva dijela; sin. ràskidati 2. prekinuti (o vezi ili ugovoru); sin. razvrgnuti; vidski paranjak: raskídati |
rasklápānje | im. s. 〈G rasklápānja〉 1. otvaranje ili širenje čega 2. dijeljenje čega na sastavne dijelove; sin. rastavljanje; ant. montiranje, sastavljanje, sklapanje, slaganje |
rasklápati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràsklāpām, 3. l. mn. rasklápajū, imp. ràsklāpāj, aor. rasklápah, imperf. ràsklāpāh, prid. r. rasklápao, prid. t. ràsklāpān〉 1. otvarati ili širiti što [~ krila; ~ jedro] 2. dijeliti što na sastavne dijelove [~ ormar]; sin. rastavljati; ant. montirati, sastavljati, sklapati, slagati; Vidski parnjak: rasklopiti |
ràsklimati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràsklimām, 3. l. mn. ràsklimajū, imp. ràsklimāj, aor. ràsklimah, prid. r. ràsklimao, prid. t. ràsklimān〉 učiniti klimavim [~ zub] • ràsklimati se 〈povr.〉 postati klimavim [Ograda se rasklimala.]; vidski paranjak: rasklimavati |
rasklimávati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. rasklìmāvām, 3. l. mn. rasklimávajū, imp. rasklìmāvāj, aor. rasklimávah, imperf. rasklìmāvāh, prid. r. rasklimávao, prid. t. rasklìmāvān〉 činiti klimavim [~ zub] • rasklimávati se 〈povr.〉 postajati klimavim [Ograda se rasklimava.]; vidski paranjak: rasklimati |
rasklòpiti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràsklopīm, 3. l. mn. ràsklopē, imp. rasklòpi, aor. rasklòpih, prid. r. rasklòpio, prid. t. ràsklopljen〉 1. otvoriti ili raširiti što [~ krila; ~ jedro] 2. podijeliti što na sastavne dijelove [~ ormar]; sin. rastaviti; ant. montirati, sastaviti, sklopiti, složiti; vidski paranjak: rasklapati |
ráskol | im. m. 〈G ráskola; mn. N ráskoli, G ráskōlā〉 razbijanje koje cjeline ili zajednice [crkveni ~] |
raskoláčiti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. raskòlāčīm, 3. l. mn. raskòlāčē, imp. raskoláči, aor. raskoláčih, prid. r. raskoláčio, prid. t. raskòlāčen〉 širom otvoriti (o očima); sin. iskolačiti, razrogačiti |
raskòliti | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. ràskolīm, 3. l. mn. ràskolē, imp. raskòli, aor. raskòlih, prid. r. raskòlio, prid. t. ràskoljen〉 cijepajući rastaviti po dužini na dva dijela ili više njih; sin. rascijepiti |
raskomàdati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. raskomàdām, 3. l. mn. raskomàdajū, imp. raskomàdāj, aor. raskomàdah, prid. r. raskomàdao, prid. t. rȁskomadān〉 trgajući ili režući podijeliti što na komade [~ kruh] |
raskomòtiti se | gl. svrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. raskòmotīm se, 3. l. mn. raskòmotē se, imp. raskomòti se, aor. raskomòtih se, prid. r. raskomòtio se〉 učiniti što kako bi se osjećalo ugodno [~ nakon posla; ~ kod prijatelja] |
raskòpati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. raskòpām, 3. l. mn. raskòpajū, imp. raskòpāj, aor. raskòpah, prid. r. raskòpao, prid. t. rȁskopān〉 kopajući otvoriti što ili izvaditi što iz čega [~ grobove; ~ smeće; ~ ulicu]; vidski parnjaci: raskapati, raskopavati |
raskopávati | gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. raskòpāvām, 3. l. mn. raskopávajū, imp. raskòpāvāj, aor. raskopávah, imperf. raskòpāvāh, prid. r. raskopávao, prid. t. raskòpāvān〉 usp. raskapati |
raskòpčati | gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. raskòpčām, 3. l. mn. raskòpčajū, imp. raskòpčāj, aor. raskòpčah, prid. r. raskòpčao, prid. t. rȁskopčān〉 otvoriti ono što je zatvoreno kopčanjem [~ kaput; ~ košulju; ~ ogrlicu]; ant. zakopčati; vidski parnjaci: raskapčati, raskopčavati |