prid. 〈G bòdōvnōg(a); ž. bòdōvnā, s. bòdōvnō〉 koji se odnosi na bodove [~ prag]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. bȍdrīm, 3. l. mn. bȍdrē, imp. bȍdri, aor. bȍdrih, imperf. bȍdrāh, prid. r. bȍdrio, prid. t. bȍdren〉 v. hrabriti, ohrabrivati, sokoliti

im. m. 〈G boéma, V bȍēmu; mn. N boémi, G boémā〉 1. hist. mladi umjetnik slobodnijega ponašanja u drugoj polovici 19. stoljeća 2. pren. muškarac slobodnijega ponašanja svojstvenoga mladim umjetnicima u drugoj polovici 19. stoljeća

im. ž. 〈G bòēmkē, DL bòēmki; mn. N bòēmke, G bòēmkā/bòēmkī〉 1. hist. mlada umjetnica slobodnijega ponašanja u drugoj polovici 19. stoljeća 2. pren. žena slobodnijega ponašanja svojstvenoga mladim umjetnicama u drugoj polovici 19. stoljeća

prid. 〈G bòēmskōg(a); ž. bòēmskā, s. bòēmskō〉 koji se odnosi na boeme [~ život]

im. m. 〈G bofóra, I bofórom; mn. N bofóri, G bofórā〉 met. mjerna jedinica za jačinu i brzinu vjetra u Beaufortovoj ljestvici

im. m. 〈G bȍga, V bȍže; mn. N bȍgovi/bȍzi, G bȍgōvā/bȏgā〉 1. nadnaravno nevidljivo i sveto biće u koje vjeruju i koje štuju pripadnici različitih religija 2. 〈jd.〉 rel. (Bȏg) u kršćanstvu jedinstveno vječno biće, stvoritelj svijeta i otac Isusa Krista [vjerovati u Boga]; sin. Gospod, Stvoritelj v. pod stvoritelj, Svevišnji v. pod svevišnji, Svemogući v. pod svemogući, Tvorac v. pod tvorac ♦ ~ bogova 1. izvrstan, odličan 2. izvrsno, odlično; ~ i batina osoba koja vodi glavnu riječ, osoba koja odlučuje i koje se drugi boje; bogu iza leđa (za leđima, iza nogu) veoma daleko, na zabačenu mjestu; gdje je ~ (vrag) rekao laku noć veoma daleko, na zabačenu mjestu; i (pa) ~! i gotovo, i ništa više, i gotova (svršena) stvar; kad (dok) je 〈još〉 Bog po zemlji hodao veoma davno, u dobra stara vremena; kako ~ zapovijeda kako treba, kako se očekuje; kao mali ~ [živjeti i sl.] lagodno, bezbrižno, u obilju [živjeti i sl.]; ko ~ 1. izvrstan, odličan 2. odlično, izvrsno; kojega (koga) boga (vraga), usp. vrag; koji ti je ~ (vrag) što ti je, što se s tobom događa; krasti bogu dane ljenčariti, ne baviti se ničim korisnim; ne daj Bože 1. kojim slučajem, slučajno 2. nikako, ni u kojemu slučaju; ništa pod milim bogom apsolutno ništa; ni za boga nikako, ni u kojemu slučaju; otići Bogu na istinu (račun) umrijeti; pitaj boga ne znam, nemam pojma; ubiti boga u kome prebiti koga; sačuvaj Bože 1. nikako, ni govora 2. strašan, u lošemu stanju, ispod svake razine; 〈to je〉 Bogu za plakati 〈to je〉 žalosno, 〈to je〉 tužno; ubij Bože 1. veoma loš, ne može biti gori 2. veoma loše, ne može biti gore; uhvatiti boga za bradu napraviti (postići) nešto što se činilo nemogućim, učiniti (postići) nešto o čemu drugi maštaju; vidjet ćeš ti svoga boga bit ćeš kažnjen; snosit ćeš posljedice; za bogove odličan, izvrstan, lijep

im. m. 〈G bókca, V bȏkče; mn. N bókci, G bȏgācā〉 razg. v. jadnik, siromah, sirotan

prid. 〈G bògata; odr. bògatī, G bògatōg(a); ž. bògata, s. bògato; komp. bogàtijī〉 1. koji ima mnogo novca, dobara ili drugih vrijednosti [~ čovjek]; sin. imućan; ant. siromašan 2. čija je količina velika, kojega ima mnogo [~ obrok]; sin. izdašan, obilan; ant. mršav pren., oskudan, siromašan 3. koji donosi velik urod [bogata žetva] 4. koji nešto sadržava u velikoj količini [jelo bogato vitaminima] 5. pren. koji je jako vrijedan i sastoji se od mnogo raznovrsnih sastavnica [bogata književnost]

im. m. 〈G bogatáša, V bȍgatāšu; mn. N bogatáši, G bogatášā〉 osoba koja je bogata, koja ima mnogo novca ili vrijednih stvari; ant. bogac razg., siromah, sirotan

im. ž. 〈G bogatàšicē; mn. N bogatàšice, G bogatàšīcā〉 žena koja je bogata, koja ima mnogo novca ili vrijednih stvari; ant. bogica razg., siromahinja, siromašica, sirotica

prid. 〈G bogatàšičina; ž. bogatàšičina, s. bogatàšičino〉 koji pripada bogatašici; ant. bogičin razg., siromahinjin, siromašičin, sirotičin

prid. 〈G bogàtāškōg(a); ž. bogàtāškā, s. bogàtāškō〉 koji se odnosi na bogataše [~ sin]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. bògatīm, 3. l. mn. bògatē, imp. bògati, aor. bògatih, imperf. bògaćāh, prid. r. bògatio, prid. t. bògaćen〉 činiti koga bogatim ili još bogatijim • bògatiti se 〈povr.〉 postajati bogatim [~ se radom]; sin. obogaćivati se v. pod obogaćivati

im. s. 〈G bògatstva; mn. N bògatstva, G bògatstāvā/bògātstvā〉 1. stanje onoga koji je bogat [živjeti u bogatstvu]; sin. blagostanje, obilje, raskoš; ant. bijeda, neimaština, nestašica, oskudica, siromaštvo 2. velika količina novca ili vrijednih predmeta [Stekao je ~.] 3. velika raznolikost [~ boja; ~ riječi]; sin. obilje, raskoš; ant. siromaštvo

im. ž. 〈G bògicē; mn. N bògice, G bȍgīcā〉 razg. v. jadnica, siromahinja, siromašica, sirotica

prid. 〈G bògičina; ž. bògičina, s. bògičino〉 razg. v. jadničin, siromahinjin, siromašičin, sirotičin

im. ž. 〈G bòginjē; mn. N bòginje, G bȍgīnjā〉 v. božica

im. pl. t. ž. 〈G bȍgīnjā〉 med. virusna zarazna bolest popraćena kožnim osipom ili krastama ◇ male ~ razg. v. ospice; velike ~ virusna zarazna bolest, simptomi su joj gnojni osip i visoka temperatura; sin. (variola)

prid. 〈G bòginjina; ž. bòginjina, s. bòginjino〉 v. božičin

prid. 〈G bogobòjāzna; odr. bogobòjāznī, G bogobòjāznōg(a); ž. bogobòjāzna, s. bogobòjāzno; komp. bogobojàznijī〉 1. koji se boji Boga [~ čovjek] 2. koji odražava čiji strah od Boga [bogobojazno ponašanje]

im. ž. 〈G bogobòjāznosti, I bogobòjāznošću/bogobòjāznosti〉 osobina onoga koji je bogobojazan ili svojstvo onoga što je bogobojazno

prid. 〈G bȍgohūlna; odr. bȍgohūlnī, G bȍgohūlnōg(a); ž. bȍgohūlna, s. bȍgohūlno; komp. bogohùlnijī〉 koji huli, psuje i vrijeđa Boga

im. s. 〈G Bogojávljenja〉 rel. kršćanski blagdan koji se slavi 6. siječnja u spomen na Božju objavu čovječanstvu u ljudskome liku; sin. Sveta tri kralja v. pod kralj

im. ž. 〈G bogòmoljē; mn. N bogòmolje, G bogòmōljā〉 građevina ili prostor u kojemu se obavljaju javni religijski obredi; sin. Božji hram v. pod hram, crkva

im. ž. 〈G bogòmōljkē, DL bogòmōljki; mn. N bogòmōljke, G bogòmōljkā/bogòmōljkī〉 zool. grabežljivi ravnokrilac zelene boje, trokutaste glave, velikih očiju i tijela koje nalikuje na grančicu

im. ž. 〈G Bogoròdicē〉 rel. majka Isusa Krista; sin. Blažena Djevica Marija v. pod djevica, Gospa v. pod gospa, Majka Božja v. pod majka

prid. 〈G Bogoròdičina; ž. Bogoròdičina, s. Bogoròdičino〉 koji pripada Bogorodici; sin. Gospin v. pod gospin

im. m. 〈G bȍgoslova; mn. N bȍgoslovi, G bȍgoslōvā〉 rel. katolički student bogoslovlja koji se priprema za svećeničko zvanje; sin. klerik

im. ž. 〈G bogoslòvijē; mn. N bogoslòvije, G bogoslòvījā〉 rel. 1. visoka škola ili fakultet na kojemu se uči vjerski nauk, teološki fakultet ili učilište; sin. (teologija) 2. crkveni zavod u kojemu borave studenti teologije, veliko sjemenište

im. s. 〈G bogòslōvlja〉 rel. sustavno proučavanje Boga i vjerskoga iskustva; sin. (teologija)

prid. 〈G bogòslōvnōg(a); ž. bogòslōvnā, s. bogòslōvnō〉 koji se odnosi na bogoslove i bogosloviju

im. s. 〈G bogòslūžja; mn. N bogòslūžja, N bogòslūžjā〉 rel. obred štovanja Boga u jednobožačkoj religiji, služba Božja

im. s. 〈G bogòštōvlja〉 rel. 1. hist. vjeronauk u nastavi, naučavanje vjere 2. štovanje Boga

im. m. 〈G bogumíla, V bȍgumīle; mn. N bogumíli, G bogumílā〉 rel. 1. 〈mn.〉 kršćanska sljedba nastala pod dualističkim utjecajem koja je bila proširena u Makedoniji i Bugarskoj u srednjemu vijeku 2. pripadnik istoimene sljedbe

im. ž. 〈G bogùmīlkē, DL bogùmīlki; mn. N bogùmīlke, G bogùmīlkā/bogùmīlkī〉 pripadnica bogumilske sljedbe

prid. 〈G bogùmīlskōg(a); ž. bogùmīlskā, s. bogùmīlskō〉 koji se odnosi na bogumile i njihov nauk

im. m. 〈G bohemìzma; mn. N bohemìzmi, G bohemìzāmā〉 jez. riječ češkoga podrijetla posuđena u koji drugi jezik i prilagođena njegovu jezičnom sustavu

im. m. 〈G bȍja, L bòju; mn. N bȍjevi, G bȍjēvā〉 zast. v. bitka

im. ž. 〈G bòjē; mn. N bòje, G bójā〉 1. dojam koji na ljudsko oko ostavljaju zrake od kojih se sastoji svjetlost [svijetla ~; tamna ~] 2. pripravak za bojenje [vodena ~] ♦ promijeniti boju postati blijed ili crven u licu (od straha, ljutnje i sl.)

im. ž. 〈G bòjānkē, DL bòjānki; mn. N bòjānke, G bòjānkā/bòjānkī〉 knjižica za vježbanje bojenja

im. s. → bojenje

gl. nesvrš. prijel. → bojiti

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. bòjīm se, 3. l. mn. bòjē se, imp. bȏj se, aor. bòjah se, imperf. bòjāh se, prid. r. bòjao se〉 osjećati strah, biti u strahu zbog koga ili čega [~ grmljavine]; sin. plašiti se v. pod plašiti, strahovati

im. ž. 〈G bȍjāzni, I bȍjāzni; mn. N bȍjāzni, G bȍjāznī〉 nelagodan osjećaj prouzročen opasnošću koja prijeti [~ od očeve ljutnje]

prid. 〈G bojàžljiva; odr. bojàžljivī, G bojàžljivōg(a); ž. bojàžljiva, s. bojàžljivo; komp. bojažljìvijī〉 1. koji lako osjeti strah, koji se lako uplaši [~ borac]; ant. hrabar, neustrašiv, odvažan, smion, smjel 2. koji odražava da se tko čega boji [~ pogled]; sin. plah, plašljiv

pril. 〈komp. bojažljìvijē〉 na način koji odražava čiju uplašenost [~ pogledati]; sin. plaho, plašljivo; ant. hrabro, neustrašivo, odvažno, smiono 

im. ž. 〈G bojàžljivosti, I bojàžljivošću/bojàžljivosti〉 1. osobina onoga koji lako osjeti strah, koji se lako uplaši; ant. hrabrost, neustrašivost, odvažnost, smionost 2. svojstvo onoga što odražava da se tko čega boji; sin. plahost, plašljivost