prid. 〈G draguljáreva; ž. draguljáreva, s. draguljárevo〉 koji pripada draguljaru; sin. draguljarov

im. ž. 〈G draguljàricē; mn. N draguljàrice, G draguljàrīcā〉 obrtnica koja izrađuje nakit od dragulja i plemenitih kovina i trguje njime; sin. draguljarka

im. ž. 〈G dragùljārkē, DL dragùljārki; mn. N dragùljārke, G dragùljārkā/dragùljārki〉 usp. draguljarica

im. ž. 〈G dragùljārnicē; mn. N dragùljārnice, G dragùljārnīcā〉 prodavaonica u kojoj se prodaju dragulji [seoska ~]

prid. 〈G draguljárova; ž. draguljárova, s. draguljárovo〉 usp. draguljarev

prid. 〈G dragùljārskōg(a); ž. dragùljārskā, s. dragùljārskō〉 koji se odnosi na draguljare i draguljarstvo

im. s. 〈G draguljárstva〉 djelatnost obradbe dragulja i trgovanja njima

im. m. 〈G dragúna, V drȁgūne; mn. N dragúni, G dragúnā〉 pov. vojnik lake konjice koju su osnovali Francuzi 1554. godine

im. ž. 〈G drȁmē; mn. N drȁme, G drȃmā〉 1. kaz., knjiž. a. glavni književni rod, uz liriku i epiku, koji obuhvaća djela pisana u obliku dijaloga, namijenjena izravnomu prikazivanju ljudske zbilje na pozornici [antička ~; barokna ~; liturgijska ~] b. književno djelo koje pripada istoimenoj vrsti 2. pren. potresan, ozbiljan i težak događaj [obiteljska ~] ◇ radijska ~ knjiž. 1. dramska vrsta koja obuhvaća djela pisana za radijsko izvođenje koja se temelje na govornome i zvučnome prikazivanju radnje i likova 2. književno djelo koje pripada istoimenoj vrsti; sin. (radiodrama)

prid. 〈G dramàtična; odr. dramàtičnī, G dramàtičnōg(a); ž. dramàtična, s. dramàtično; komp. dramatìčnijī〉 1. koji je pun uzbudljive radnje i koji izaziva snažne osjećaje [dramatična priča]; sin. napet pren. 2. koji ima ozbiljne posljedice [~ pad dolara]

im. m. 〈G dramàtičāra, V dramàtičāru/dramàtičāre; mn. N dramàtičāri, G dramàtičārā〉 pisac drama

prid. 〈G dramàtičāreva; ž. dramàtičāreva, s. dramàtičārevo〉 koji pripada dramatičaru; sin. dramatičarov

im. ž. 〈G dramàtičārkē, DL dramàtičārki; mn. N dramàtičārke, G dramàtičārkā/dramàtičārkī〉 spisateljica drama

prid. 〈G dramàtičārova; ž. dramàtičārova, s. dramàtičārovo〉 usp. dramatičarev

im. ž. 〈G dramatizácijē; mn. N dramatizácije, G dramatizácījā〉 kaz., knjiž. prilagodba književnoga teksta za prikazivanje na pozornici, televiziji ili filmu [~ romana]

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. dramatìzīrām, 3. l. mn. dramatizírajū, imp. dramatìzīrāj, aor. dramatizírah, imperf. dramatìzīrāh, prid. r. dramatizírao, prid. t. dramatìzīrān〉 1. prilagoditi/prilagođivati koji književni tekst za prikazivanje na pozornici, televiziji ili filmu [~ roman] 2. pren. pridati/pridavati čemu pretjeranu važnost [~ probleme]

im. m. 〈G dramàturga, V dramàturže; mn. N dramàturzi, G dramàtūrgā〉 1. osoba koja sudjeluje u izboru i sastavljanju dramskoga programa u kazalištu, na televiziji itd. 2. pisac koji prilagođuje književno djelo za scensko izvođenje

im. ž. 〈G dramatùrgijē〉 tehnika stvaranja dramskoga djela i njegove izvedbe na pozornici, televiziji ili u filmu

im. ž. 〈G dramàturginjē; mn. N dramàturginje, G dramàturgīnjā〉 1. žena koja sudjeluje u izboru i sastavljanju dramskoga programa u kazalištu, na televiziji itd. 2. spisateljica koja prilagođuje književno djelo za scensko izvođenje

prid. 〈G dramàturškōg(a); ž. dramàturškā, s. dramàturškō〉 koji se odnosi na dramaturge i dramaturgiju

prid. 〈G drȁmskōg(a); ž. drȁmskā, s. drȁmskō〉 koji se odnosi na dramu [dramska predstava; ~ tekst; dramsko kazalište]

prid. 〈neskl.〉 1. koji je boje pijeska ili svijetle zemlje; sin. kaki 2. 〈u im. funkciji〉 boja svijetle zemlje ili pijeska [Više volim ~ nego bijelo.]; sin. kaki

im. ž. 〈G dràžbē; mn. N dràžbe, G drážbā/dràžbī〉 1. javna prodaja najboljemu ponuditelju; sin. (aukcija) 2. ustupanje obavljanja radova ili usluga javnim natječajem

pril. na način koji odražava čiju ljupkost [~ se nasmiješiti]; sin. ljupko, slatko

prid. 〈G drȁžesna; odr. drȁžesnī, G drȁžesnōg(a); ž. drȁžesna, s. drȁžesno; komp. dražèsnijī〉 1. koji je drag, lijep, privlačan i mio [dražesna djevojčica] 2. koji odražava dragost, ljepotu, privlačnost i milinu [~ osmijeh]; sin. ljubak, sladak pren.

im. ž. 〈G dràžicē; mn. N dràžice, G drȁžīcā〉 1. um. mala draga 2. anat. mali organ na ženskome spolovilu; sin. (klitoris)

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. drȃžīm, 3. l. mn. drȃžē, imp. dráži, aor. drážih, imperf. drȃžāh, prid. r. drážio, prid. t. drȃžen〉 1. izazivati koju životinju, činiti je bijesnom 2. zast. v. podbadati 3. pren. v. zadirkivati

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. dréčīm, 3. l. mn. dréčē, imp. dréči, aor. dréčih, imperf. dréčāh, prid. r. dréčao〉 jako vikati; vidski parnjak: dreknuti

im. ž. 〈G drȅkē, DL drȅci〉 1. glasanje onoga koji dreči 2. buka koja nastaje kad mnogo ljudi istodobno viče ili glasno govori [~ na školskome dvorištu; dosta te dreke]; sin. galama, graja, vika, vikanje

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. drȇknēm, 3. l. mn. drȇknū, imp. drékni, aor. dréknuh, prid. r. dréknuo〉 jako viknuti; vidski parnjak: drečati

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. dremùckām, 3. l. mn. dremùckajū, imp. dremùckāj, aor. dremùckah, imperf. dremùckāh, prid. r. dremùckao〉 spavati laganim snom s prekidima [~ na suncu]

im. ž. 〈G drènjinē; mn. N drènjine, G drȅnjīnā〉 bot. duguljast jestiv crven plod drijena

im. m. 〈G drèsa; mn. N drèsovi, G drȅsōvā〉 sp. službena sportska odjeća [nacionalni ~; školski ~]

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. drèsīrām, 3. l. mn. dresírajū, imp. drèsīrāj, aor. dresírah, imperf. drèsīrāh, prid. r. dresírao, prid. t. drèsīrān〉 uvježbati/uvježbavati životinje da budu poslušne i da obavljaju različite radnje koje im nisu urođene [~ lavove]

im. ž. 〈G dresúrē; mn. N dresúre, G dresúrā〉 postupak kojim se životinje uvježbavaju da budu poslušne i da obavljaju različite radnje koje im nisu urođene

prid. 〈G drȇvnōg(a); ž. drȇvnā, s. drȇvnō〉 v. davni, prastar

im. m. 〈G dȑhtāja; mn. N dȑhtāji, G dȑhtājā〉 kratak pokret tijela koje podrhtava

im. s. 〈G dȑhtānja〉 1. slabo tresenje od hladnoće, straha, uzbuđenja, brige i sl. 2. slabo tresenje od potresa, eksplozije i sl.; sin. vibracija; sin. podrhtavanje

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. dȑšćēm/dr̀htīm, 3. l. mn. dȑšćū/dr̀htē, imp. dr̀šći/dr̀hti, aor. dr̀htah, imperf. dȑhtāh, prid. r. dr̀htao, pril. s. dȑšćūći/dr̀htajūći〉 1. slabo se tresti od hladnoće, straha, uzbuđenja, brige i sl. [~ od zime] 2. 〈3. l.〉 slabo se tresti od potresa, eksplozije i sl. [Tlo drhti.]; sin. vibrirati; sin. podrhtavati

prid. 〈G dr̀htava; odr. dr̀htavī, G dr̀htavōg(a); ž. dr̀htava, s. dr̀htavo; komp. drhtàvijī〉 koji drhti [drhtave ruke]

im. ž. 〈G dr̀htavicē; mn. N dr̀htavice, G dȑhtavīcā〉 stanje u kojemu tijelo drhti, npr. od visoke temperature, slabosti ili straha

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. dr̀htūrīm, 3. l. mn. dr̀htūrē, imp. drhtúri, aor. drhtúrih, imperf. dr̀htūrāh, prid. r. drhtúrio〉 lagano drhtati, drhtati na prekide [~ cijelim tijelom]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. drȉblām, 3. l. mn. drȉblajū, imp. drȉblāj, aor. drȉblah, imperf. drȉblāh, prid. r. drȉblao, prid. t. drȉblān〉 sp. izvoditi dribling [~ braniče protivničke momčadi]

im. m. 〈G drȉblīnga; mn. N drȉblīnzi, G drȉblīngā〉 sp. oslobađanje od protivnika vještom varkom gurajući pred sobom loptu ili pak ne gubeći nadzor nad njima

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. drijȇmām, 3. l. mn. drijémajū, imp. drijȇmāj, aor. drijémah, imperf. drijȇmāh, prid. r. drijémao〉 spavati laganim snom [~ ispred televizora]

im. m. 〈G drijémōvca; mn. N drijémōvci, G drijémovācā〉 bot. zeljasta proljetnica s plavim, ljubičastim ili bijelim cvjetovima u obliku zvona [proljetni ~; ljetni ~]; sin. zvončić

im. m. 〈G drijéna; mn. N drijénovi, G drijénōvā〉 bot. južnoeuropska grmolika biljka žutih cvjetova i malih, duguljastih crvenih plodova

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. drijȇšīm, 3. l. mn. drijȇšē, imp. drijéši, aor. drijéših, imperf. drijȇšāh, prid. r. drijéšio, prid. t. drijȇšen〉 otpuštati čvor [~ uže]; sin. razvezivati