prid. 〈G koherèntna; odr. koherèntnī, G koherèntnōg(a); ž. koherèntna, s. koherèntno; komp. koherèntnijī〉 smisleno povezan [~ tekst]

im. ž. 〈G koherèntnosti, I koherèntnošću/koherèntnosti〉 svojstvo onoga što je koherentno [~ teksta]

im. ž. 〈G kòhēzijē〉 fiz. privlačna sila među česticama iste tvari; ant. adhezija

im. ž. 〈G kòhōrtē; mn. N kòhōrte, G kòhorātā/kòhōrtā/kòhōrtī〉 pov. u starome Rimu pješačka vojna jedinica od 400 do 600 vojnika

neodr. zam. 〈G kojekàkva, DL kojekàkvu, A kojekàkav/kojekàkva, I kojekàkvīm; ž. kojekàkva, s. kojekàkvo〉 1. označuje skup raznovrsnih svojstava, raznolikost [Tu ima kojekakva voća.] 2. 〈mn.〉 koji je sumnjivih, problematičnih, loših osobina [Ima kojekakvih ljudi.]; sin. svakakav, svakojak

pril. na različite načine

pril. na različite ciljeve, prema različitim ciljevima

pril. različitim smjerovima; sin. kojekuda

pril., usp. kojekud

neodr. zam. 〈G koječèga/kojèčeg, DL koječèmu/kojèčem, A kojèšta, I kojèčīm/koječíme〉 1. označuje skup raznovrsnih neimenovanih predmeta [Koješta je kupio.; Koješta sam čula!]; ant. ništa 2. 〈u im. funkciji〉 besmislena izjava [Koješta pričaš!; Baš ~!]; sin. svašta

zam. 〈G kòjēg(a), DL kòjēm(u), A kòjī/kòjēg(a), I kòjīm; ž. kòjā, s. kòjē〉 1. (up. zam.) a. pita za nepoznato u skupini od dvaju ili više članova [Koji je ono učenik?; O kojoj je knjizi riječ?] b. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim objektnim rečenicama, uvodi neizravno pitanje [Reci mi ~ si po redu.] c. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim subjektnim rečenicama, uvodi neizravno pitanje [Ne zna se ~ si po redu.] 2. (neodr. zam.) a. označuje što neodređeno [Imaš li kojega prijatelja?]; sin. neki b. označuje neodređenu količinu [Zakasnio je kojih pet minuta.]; sin. neki c. izriče iznenađenje ili čuđenje [Koja budala!]; sin. kakav 3. (odn. zam.) a. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim subjektnim rečenicama [Koji ne dođe, neće vidjeti film.]; sin. tko b. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim objektnim rečenicama [Rekao mi je ~ je učenik najbolji.] c. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim atributnim rečenicama [To je žena koju sam jučer upoznao.]; sin. što d. 〈G, D〉 ima vezničku funkciju u zavisnosloženim atributnim rečenicama posvojnoga značenja [To je autorica koje sam knjigu pročitao.]; sin. čiji e. ima vezničku funkciju u zavisnosloženim predikatnim rečenicama [On je ~ jest.]; sin. tko ◇ bilo ~ / ~ bilo / ~ god / ma ~ svejedno kakvih osobina [Uzmi bilo ~ / ~ bilo / ~ god / ma ~ kišobran.]

im. m. 〈G kȍjota; mn. N kȍjoti, G kȍjōtā〉 zool. zvijer iz porodice pasa žućkastosmeđega krzna koja nalikuje vuku, živi u Sjevernoj i Srednjoj Americi

im. m. 〈G kȍka; mn. N kȍki, G kȏkā〉 biol. kuglasta bakterija koja se pojavljuje u paru, lančastim ili u grozdastim nakupinama

im. ž. 〈G kókē, DL kóki; mn. N kóke, G kókā〉 hip., razg. v. kokoš ♦ zlatna ~ osoba iz koje se može izvući velika materijalna korist

im. ž. 〈G kȍkē; mn. N kȍke, G kȏkā〉 bot. vazdazeleni grm s cvjetovima, tamnozelenim sjemenkama i svijetlozelenim listovima koji sadržavaju kokain

im. m. 〈G kokaína〉 farm. bezbojni kristal, droga koja se dobiva od listova vazdazelene biljke koke, izaziva ovisnost, nekad se primjenjivala za uklanjanje bola

usk. oponaša glasanje kokoši

im. s. 〈G kokodákānja〉 glasanje glasom koji podsjeća na ko-ko-dak

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. kokòdāčē, 3. l. mn. kokòdāčū, aor. 3. l. jd. kokodáka, imperf. 3. l. jd. kokòdākāše, prid. r. kokodákao〉 glasati se glasom koji podsjeća na ko-ko-dak [Kokoš kokodače.]

im. m. 〈G kȍkosa; mn. N kȍkosi, G kȍkōsā〉 bot. 1. visoka tropska palma velika okrugla smeđega ploda; sin. kokosova palma v. pod palma 2. plod istoimene palme tvrde smeđe ljuske i bijela sočna mesa; sin. kokosov orah v. pod orah

prid. 〈G kȍkosova; ž. kȍkosova, s. kȍkosovo〉 koji pripada kokosu, koji se odnosi na kokos [~ orah]

im. ž. 〈G kȍkoši, I kȍkoši/kȍkošju; mn. N kȍkoši, G kokòšī/kokòšijū, DLI kokòšima〉 zool. 1. 〈mn.〉 skupina ptica iz porodice fazana koja se uzgaja radi dobivanja jaja i mesa 2. pripadnik istoimene skupine [domaća ~]; sin. koka hip., razg. ♦ kao pokisla ~ [držati se, izgledati itd.] potišteno, jadno [držati se, izgledati itd.]; ići spavati s kokošima rano ići na počinak

im. m. 〈G kokošára, V kȍkošāru/kȍkošāre; mn. N kokšári, G kokšárā〉 1. pren. a. osoba koja krade kokoši b. sitni lopov ili varalica 2. zool. velik europski jastreb

prid. 〈G kokošáreva; ž. kokošáreva, s. kokošárevo〉 koji pripada kokošaru; sin. kokošarov

prid. 〈G kokošárova; ž. kokošárova, s. kokošárovo〉 usp. kokošarev

im. m. 〈G kokošínjca; mn. N kokošínjci, G kokòšīnjācā〉 nastamba za kokoši

prid. 〈G kokòšjēg(a); ž. kokòšjā, s. kokòšjē〉 1. koji se odnosi na kokoši [kokošja noga; kokošje meso] 2. pren. koji je kao u kokoši [kokošja prsa]

im. m. 〈G kȍkota; mn. N kȍkoti, G kȍkōtā〉 v. pijetao

im. m. 〈G kȍksa〉 kem. tvrdo, tamnosivo gorivo koje je produkt suhe destilacije kamenoga ugljena

im. m. 〈G koktèla; mn. N koktèla, G koktélā〉 1. mješavina različitih alkoholnih pića 2. zabava na kojoj se poslužuju istoimena pića

im. pl. t. s. 〈G kȏlā〉 1. prijevozno sredstvo obično s četirima kotačima koje vuku zaprežne životinje [~ s volovima] 2. razg. v. automobil ◇ vatrogasna ~ vozilo namijenjeno gašenju požara ♦ izgrditi koga na pasja ~ oštro izgrditi koga; ~ su krenula (pošla) nizbrdo stvari su se počele loše odvijati, sve je krenulo naopako

im. m. 〈G kólca; mn. N kȏlci, G kȍlācā〉 duži komad drveta zašiljen s jedne strane [zabiti ~ u zemlju]

im. m. 〈G koláča; mn. N koláči, G koláčā〉 slastica koja se najčešće sastoji od pečenoga tijesta s različitim dodatcima [medeni kolači; ~ s čokoladom]

im. ž. 〈G kòlājnē; mn. N kòlājne, G kòlājnā/kòlājnī〉 odličje u obliku medalje ili pločice obješeno na vrpcu ili lančić

im. s. 〈G kólānja〉 1. prelaženje iz ruke u ruku 2. pren. širenje (o vijesti, novosti); sin. kruženje 3. kruženje u tekućemu stanju

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. kȏlā, 3. l. mn. kólajū, aor. 3. l. jd. kȏlā, imperf. 3. l. jd. kȏlāše, prid. r. kólao〉 1. kretati se (o krvi) [Krv kola venama.] 2. pren. širiti se (o vijesti, novosti) [Priča kola sveučilištem.]; sin. (cirkulirati), kružiti

im. m. 〈G koláža; mn. N koláži, G kolážā〉 lik. likovna tehnika u kojoj se na plohu lijepe komadi papira, novina, tkanina, kože, ilustracija i fotografija

im. s. 〈G kolèbānja; mn. N kolèbānja, G kolèbānjā〉 1. bivanje neodlučnim; sin. nećkanje 2. često mijenjanje [~ temperature]

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. kolèbām se, 3. l. mn. kolèbajū se, imp. kolèbāj se, aor. kolèbah se, imperf. kolèbāh se, prid. r. kolèbao se〉 1. biti neodlučan, ne moći se odlučiti [Kolebao se što da učini.]; sin. nećkati se 2. često se mijenjati [Temperatura se koleba.]

prid. 〈G kolèbljiva; odr. kolèbljivī, G kolèbljivōg(a); ž. kolèbljiva, s. kolèbljivo; komp. kolebljìvijī〉 koji lako mijenja odluke i stajališta [~ čovjek]

im. ž. 〈G kòledē; mn. N kòlede, G kȍlēdā〉 folk., glazb. obredna narodna pjesma koju uoči Nove godine pjevaju koledari idući od kuće do kuće

im. s. 〈G kolèdānja〉 pjevanje kolede

im. m. 〈G koledára, V kȍledāru/kȍledāre; mn. N koledári, G koledárā〉 momak koji u skupini ide od kuće do kuće i pjeva koledu

prid. 〈G koledáreva; ž. koledáreva, s. koledárevo〉 koji pripada koledaru; sin. koledarov

im. ž. 〈G koledàricē; mn. N koledàrice, G koledàrīcā〉 djevojka koja u skupini ide od kuće do kuće i pjeva koledu

prid. 〈G koledàričina; ž. koledàričina, s. koledàričino〉 koji pripada koledarici

prid. 〈G koledárova; ž. koledárova, s. koledárovo〉 usp. koledarev

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. kolèdām, 3. l. mn. kolèdajū, imp. kolèdāj, aor. kolèdah, imperf. kolèdāh, prid. r. kolèdao〉 pjevati koledu