prid. 〈G nèstandardnōg(a); ž. nèstandardnā, s. nèstandardnō〉 koji ne pripada standardu [~ oblik]; ant. standardni

prid. 〈G nȅstāšna; odr. nȅstāšnī, G nȅstāšnōg(a); ž. nȅstāšna, s. nȅstāšno; komp. nestàšnijī〉 1. koji je živ i razigran [nestašno dijete] 2. koji odražava živost i razigranost [~ izraz lica]; sin. vragolast

im. ž. 〈G nèstašicē; mn. N nèstašice, G nèstašīcā〉 stanje u kojemu se oskudijeva u svemu [živjeti u nestašici]; sin. bijeda, neimaština, oskudica, siromaštvo; ant. blagostanje, bogatstvo, obilje, raskoš

im. m. 〈G nestáška, V nȅstāško; mn. N nestáški, G nèstāšākā/nèstāškā〉 hip. nestašan dječak

im. m. 〈G nestàšluka; mn. N nestàšluci, G nestàšlūkā〉 1. razg. postupak onoga koji je nestašan 2. v. nestašnost

pril. 〈komp. nestàšnijē〉 živo i razigrano [~ skakutati]

im. ž. 〈G nȅstāšnosti, I nȅstāšnošću/nȅstāšnosti〉 osobina onoga koji je nestašan ili svojstvo onoga što je nestašno; sin. (nestašluk)

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. nèstanēm, 3. l. mn. nèstanū, imp. nèstani, aor. nèstah/nèstadoh, prid. r. nèstao〉 1. prestati postojati, biti na kraju [Ljubav je polako nestala.]; sin. iščeznuti; ant. pojaviti se; vidski parnjak: nestajati 2. postati neprimjetnim ili nevidljivim [~ u tami; ~ u daljini]; sin. iščeznuti, izgubiti se v. pod izgubiti; ant. pojaviti se; vidski parnjak: nestajati 3. ostati bez čega [Nestalo nam je kruha.]; vidski parnjak: nestajati 4. dospjeti na nepoznato mjesto [Nestao mi je pas.]; sin. izgubiti se v. pod izgubiti

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. nèse, 3. l. mn. nèsū, aor. 3. l. jd. nȅse, imperf. 3. l. jd. nèsijāše, prid. r. ž. nȅsla, prid. t. nèsen〉 istiskivati iz tijela (o jajetu)

prid. 〈G nèstranačkōg(a); ž. nèstranačkā, s. nèstranačkō〉 koji se ne odnosi na stranke, koji ne pripada stranci [~ sustav; nestranačko vodstvo]; ant. stranački

prid. 〈G nestr̀pljiva; odr. nestr̀pljivī, G nestr̀pljivōg(a); ž. nestr̀pljiva, s. nestr̀pljivo; komp. nestrpljìvijī〉 1. koji nije miran i ustrajan u čemu, koji brzo izgubi strpljenje [~ bolesnik] 2. koji ne odražava mirnoću i ustrajnost u čemu, koji odražava brz gubitak strpljenja [nestrpljivo očekivanje]; ant. strpljiv

pril. 〈komp. nestrpljìvijē〉 bez strpljenja, sa željom da se nešto što prije dogodi [~ čekati]; ant. strpljivo

im. ž. 〈G nestr̀pljivosti, I nestr̀pljivošću/nestr̀pljivosti〉 osobina onoga koji je nestrpljiv ili svojstvo onoga što je nestrpljivo; ant. strpljivost

prid. 〈G nèstručna; odr. nèstručnī, G nèstručnōg(a); ž. nèstručna, s. nèstručno〉 1. koji ne zna svoj posao, koji slabo poznaje svoju struku [nestručna osoba] 2. koji nije u skladu s pravilima struke [~ popravak]; ant. stručan

im. ž. 〈G nèstručnosti, I nèstručnošću/nèstručnosti〉 osobina onoga koji je nestručan ili svojstvo onoga što je nestručno; ant. stručnost

im. m. 〈G nèstručnjāka, V nèstručnjāče; mn. N nèstručnjāci, G nèstručnjākā〉 osoba koja školovanjem nije stekla znanja i vještine za rad u kojoj struci; sin. laik pren.; ant. stručnjak

im. ž. 〈G nestručnjàkinjē; mn. N nestručnjàkinje, G nestručnjàkīnjā〉 žena koja školovanjem nije stekla znanja i vještine za rad u kojoj struci; sin. laikinja pren.; ant. stručnjakinja

prid. 〈G nȅstvārna; odr. nȅstvārnī, G nȅstvārnōg(a); ž. nȅstvārna, s. nȅstvārno; komp. nestvàrnijī〉 koji nije moguć u stvarnosti [nestvarna priča]; ant. stvaran

im. ž. 〈G nesudiònicē; mn. N nesudiònice, G nesudiònīcā〉 žena koja ne sudjeluje u čemu [~ Domovinskoga rata; ~ natjecanja]; ant. sudionica

prid. 〈G nesudiòničina; ž. nesudiòničina, s. nesudiòničino〉 koji pripada nesudionici; ant. sudioničin

im. m. 〈G nesudioníka, V nȅsudionīče; mn. N nesudioníci, G nesudioníkā〉 osoba koja ne sudjeluje u čemu [~ Domovinskoga rata; ~ natjecanja]; ant. sudionik

prid. 〈G nèsūđena; odr. nèsūđenī, G nèsūđenōg(a); ž. nèsūđena, s. nèsūđeno〉 koji komu nije dodijeljen usudom; ant. suđen

prid. 〈G nesùglasna; odr. nesùglasnī, G nesùglasnōg(a); ž. nesùglasna, s. nesùglasno〉 koji se ne slaže s kim u mišljenju; ant. suglasan

im. ž. 〈G nesùglasicē; mn. N nesùglasice, G nesùglasīcā〉 1. prepirka zbog različitih, suprotnih mišljenja, koristi ili zahtjeva 2. neslaganje u mišljenju; sin. nesuglasje

im. s. 〈G nesùglāsja〉 usp. nesuglasica

prid. 〈G nesùmnjiva; odr. nesùmnjivī, G nesùmnjivōg(a); ž. nesùmnjiva, s. nesùmnjivo〉 koji ne izaziva sumnju [~ dokaz]; ant. sumnjiv

prid. 〈G nesústāvna; odr. nesústāvnī, G nesústāvnōg(a); ž. nesústāvna, s. nesústāvno; komp. nesustàvnijī〉 u kojemu nema sustava, koji nije u skladu sa sustavom [nesustavna nastava; nesustavno istraživanje]; ant. sustavan

prid. 〈G nesùvisla; odr. nesùvislī, G nesùvislōg(a); ž. nesùvisla, s. nesùvislo; komp. nesuvìslijī〉 koji je bez smisla; sin. besmislen; ant. smislen, suvisao

pril. bez smisla [~ govoriti]; sin. besmisleno; ant. smisleno, suvislo 

im. ž. 〈G nesùvislosti, I nesùvislošću/nesùvislosti〉 svojstvo onoga što je nesuvislo; sin. besmislenost; ant. smislenost, suvislost

prid. 〈G nesvakìdašnjēg(a); ž. nesvakìdašnjā, s. nesvakìdašnjē〉 koji nije čest, običan ili očekivan [nesvakidašnja ljubaznost]; ant. svakidašnji

im. ž. 〈G nȅsvijēsti, I nȅsvijēšću/nȅsvijēsti〉 stanje bez svijesti

prid. 〈G nèsvjesna; odr. nèsvjesnī, G nèsvjesnōg(a); ž. nèsvjesna, s. nèsvjesno; komp. nesvjèsnijī〉 1. koji nije posljedica svijesti, koji je učinjen bez sudjelovanja svijesti; sin. (automatski) 2. kojemu nedostaje spoznaja o čemu [~ ozbiljnosti problema]; ant. svjestan

im. ž. 〈G nèsvjesticē〉 med. kratkotrajan gubitak svijesti zbog poremećaja u radu srca ili smanjena dotoka krvi u mozak

prid. 〈G nesvrhòvita; odr. nesvrhòvitī, G nesvrhòvitōg(a); ž. nesvrhòvita, s. nesvrhòvito〉 koji nema nikakvu svrhu, koji ne vodi nikakvu cilju [~ pristup rješavanju problema]; ant. svrhovit

im. ž. 〈G nesvrhòvitosti, I nesvrhòvitošću/nesvrhòvitosti〉 svojstvo onoga što je nesvrhovito; ant. svrhovitost

prid. 〈G nèsvrstāna; odr. nèsvrstānī, G nèsvrstānōg(a); ž. nèsvrstāna, s. nèsvrstāno〉 koji nije raspoređen prema kakvu svojstvu, koji ne pripada nijednoj skupini; ant. svrstan v. pod svrstati

im. ž. 〈G nèsvrstānosti, I nèsvrstānošću/nèsvrstānosti〉 1. svojstvo onoga što je nesvrstano 2. pol. politički pokret koji je zagovarao ideju nepripadanja ni jednomu od dvaju političkih i vojnih blokova koje su u razdoblju hladnoga rata predvodile Sjedinjene Američke Države i Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika

prid. 〈G nèsvr̄šena; odr. nèsvr̄šenī, G nèsvr̄šenōg(a); ž. nèsvr̄šena, s. nèsvr̄šeno〉 1. koji nije napravljen dokraja [nesvršeni posao]; ant. svršen 2. koji nije završio ono što radi [nesvršeni student]; ant. svršen 3. gram. 〈odr.〉 koji izriče radnju koja traje [nesvršeni glagol]; sin. (imperfektivni); ant. (perfektivni), svršeni v. pod svršen

im. ž. 〈G nèsvr̄šenosti, I nèsvr̄šenošću/nèsvr̄šenōsti〉 gram. gramatička kategorija kojom se izriče da glagolska radnja traje; sin. (imperfektivnost); ant. (perfektivnost), svršenost

im. ž. 〈G nȅšpulē; mn. N nȅšpule, G nȅšpūlā〉 v. mušmula

neodr. zam. 〈G nȅčeg(a), DL nȅčem(u), A nȅšto, I nȅčīm(e)〉 označuje što nepoznato, bilo što, ma što; sin. išta, što, štogod; ant. ništa ♦ netko i ~, usp. netko

prid. 〈G nètaknūta; odr. nètaknūtī, G nètaknūtōg(a); ž. nètaknūta, s. nètaknūto〉 koji je čitav, onakav kakav je po svojoj prirodi, u koji nitko nije dirao

prid. 〈G netàktična; odr. netàktičnī, G netàktičnōg(a); ž. netàktična, s. netàktično〉 1. koji se u društvu neprikladno ponaša [~ čovjek] 2. koji je neprimjeren društvu [netaktično ponašanje]; ant. taktičan

im. ž. 〈G netàktičnosti, I netàktičnošću/netàktičnosti〉 osobina onoga koji je netaktičan ili svojstvo onoga što je netaktično; ant. taktičnost

prid. 〈G netemèljita; odr. netemèljitī, G netemèljitōg(a); ž. netemèljita, s. netemèljito〉 1. koji radi što loše i nepotpuno, koji u obzir ne uzima sve pojedinosti [~ službenik] 2. koji je napravljen loše i nepotpuno, u kojemu u obzir nisu uzete sve pojedinosti [netemeljito izvješće]; ant. temeljit

im. ž. 〈G netemèljitosti, I netemèljitošću/netemèljitosti〉 osobina onoga koji je netemeljit ili svojstvo onoga što je netemeljito; ant. temeljitost

neodr. zam. 〈G nȅkog(a), D nȅkom(u/e), A nȅkog(a), L nȅkom(e/u), I nȅkīm(e)〉 označuje neimenovanu osobu, bilo koga, ma koga; sin. itko, tko, tkogod; ant. nitko ♦ ~ i nešto važna osoba